Ako je suditi po vitalnoj statistici, Hercegbosansku županiju ne čeka svijetla budućnost, piše Večernji list BiH. Premda je čini šest lokalnih samouprava i prostorno je najveća u Federaciji, "bijela kuga" njezino je stalno stanje, a tu je neprekinuti trend iseljavanja i traženja bolje budućnosti u zemljama zapadne Europe, pa i onima preko oceana.
Neznatan pomak
Već više od jednog desetljeća u ovoj je županiji broj umrlih, u pravilu, bio dvaput veći od broja novorođenih. Godine 2021. odnos između rođenih i umrlih bio je 1:3,5 dok je 2022. bio 1:2,5, govori nam ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo HBŽ-a dr. Diana Mamić. - Prošle smo godine na 295 novorođenih imali 749 umrlih osoba. Dakle, brojevi sami za sebe govore, a analiza proteklih 18 godina uistinu potvrđuje kako nam je manjak stalno stanje. Naime, u razdoblju od 2005. do 2022. imali smo 6809 novorođenih i 14.829 umrlih, što znači da smo za to razdoblje trajno izgubili grad veličine Livna, njegovo urbano središte - dodaje dr. Mamić.
Negativna vitalna statistika odražava se i na gospodarstvo, školstvo, ali i na kvalitetu i cjelovitost zdravstvene usluge. O tome smo, među ostalim, razgovarali i sa šefom Odjela ginekologije u Županijskoj bolnici Livno dr. Draženom Vrdoljakom. I on navodi kako su u prošloj godini imali 10-ak poroda više u odnosu na pretprošlu, ali da je riječ tek o neznatnom statističkom pomaku.
- Primjera radi, predratne 1989. bila su 874 poroda, 1990. njih 897 - kad su bila u funkciji rodilišta u Tomislavgradu i Drvaru. Danas, kad nema rodilišta ni u Tomislavgradu ni u Drvaru, kad smo mi jedino rodilište u županiji, imamo 307 poroda (od čega je 12 iz susjednih županija, nap. a.). I u ratu smo imali više poroda, a odmah poslije rata, recimo 1997., imali smo 967 poroda, 1998. bila su 904 i onda od 1999. sa 790 poroda počinje silazni trend, sve do ovih 300 - govori nam dr. Vrdoljak. Dodaje kako i na tako mali broj poroda ne mogu tražiti ni određenu opremu, a ni kadar. - Recimo, ne možemo tražiti neonatologa bez 1000 poroda. Znači, svako dijete koje je imalo sumnjivo ili prijevremeno rođeno mora ići za Mostar. Nije problem što je to Mostar, nego što su to minimalno dva sata prijevoza pa pripreme... Gubimo dragocjeno vrijeme da pomognemo tom djetetu - kaže nam dr. Vrdoljak.
Iseljavaju se i umirovljenici
A tu je i sve prisutnije iseljavanje mladih, ponajviše iz Tomislavgrada i Livna, tako da se očigledno ponavlja povijest odlazaka trbuhom za kruhom iz ovih krajeva, s tim da ne odlaze samo mladi, nego ljudi svih dobnih skupina, pa čak i radno sposobni umirovljenici.