U vremenu u kojemu bosanskohercegovačku sumornu stvarnost uljepšavaju iznimno dobri pokazatelji gospodarskog oporavka te rast izvoza i proizvodnje, politička situacija nije nimalo zahvalna. Uzavrelo ozračje, kriza na državnoj razini, retorika koja kao da dolazi iz posljednjeg tjedna predizborne kampanje - sve su to čimbenici koji otežavaju napredak uz nekoliko ključnih političkih prepreka s kojima BiH ne može postati normalna, funkcionalna država, a njezino društvo - društvo ravnopravnih konstitutivnih naroda, piše Večerjni list BiH.
Zaoštravanje retorike
Proteklih nekoliko tjedana, umjesto da je donijelo napredak po pitanju rješavanja glavnog kamena spoticanja u harmonizaciji međunacionalnih odnosa kroz promjenu Izbornog zakona, donijelo je stagnaciju, pa čak i nazadak. Sve češće svjedočimo političkim skupovima koji neodoljivo podsjećaju na one predizborne, a sve zajedno ide u prilog tezi kako je kampanja već započela.
Ohrabrujući pregovori predstavnika HDZ-a BiH i SDA, koji su bili karakteristika prvog dijela godine, jednostranim potezima SDA prekinuti su, i to unatoč činjenici da su razgovori obveza proistekla iz sporazuma u Mostaru potpisanog prije nešto više od godinu dana. Realizacija drugog dijela sporazuma, onoga koji govori o promjeni Izbornoga zakona i omogućavanju legitimnog predstavljanja, i dalje visi u zraku, a ono što zabrinjava su poruke koje ovih tjedana dolaze od nekih istaknutih bošnjačkih dužnosnika, a iz kojih se ne može iščitati prijeko potrebna razina spremnosti za dijalog i kompromis po ovom pitanju.
Podsjećamo, sam sporazum sastojao se od dvaju dijelova. Prvi, koji se odnosi na promjenu Izbornoga zakona za grad Mostar, realiziran je uspješno te je Mostar u prosincu konačno imao izbore. Drugi dio, onaj koji treba konačno harmonizirati međunacionalne odnose, a napose Hrvata i Bošnjaka u Federaciji, još uvijek nije. U prvoj točki sporazuma navodi se kako su stranke potpisnice opredijeljene za provedbu svih odluka Ustavnog suda BiH, kao i svih presuda Europskog suda za ljudska prava koje se odnose na uklanjanje svih oblika nejednakosti i diskriminacije u izbornom procesu. Druga točka je još konkretnija jer precizira kako će stranke pristupiti provedbi točke 1. sporazuma, počevši s izradom izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH kako bi se osigurao legitiman izbor i legitimno političko predstavljanje konstitutivnih naroda i građana na svim administrativno-političkim razinama, u Predsjedništvu BiH i domovima naroda, kao i osiguralo aktivno i pasivno izborno pravo svakog građanina na cijelom teritoriju BiH.
Važnost razgovora
Hrvatski politički predstavnici u BiH ističu kako, nažalost, dani prolaze, vrijeme nije saveznik te napominju još jednom kako nije realno očekivati da bi se u izbornoj godini mogao napraviti značajan iskorak u bilo kojem smjeru, a ne u smjeru izborne reforme, odnosno provedbe, prije svega, odluke Ustavnog suda BiH o legitimnom predstavljanju, ali i presuda Europskog suda za ljudska prava. Napuštanje bošnjačkih partnera sadašnjeg formata razgovora znači samo dodatno razvodnjavanje suštine i skretanje pozornosti s činjenice da legitimni politički predstavnici Hrvata i Bošnjaka jedini mogu doći do one političke dimenzije dogovora, a koja bi se potom pretočila u konkretna rješenja za usvajanje u Parlamentarnoj skupštini BiH. Bez tog rješenja Hrvatima ponovno prijeti majorizacija na izborima 2022. Osim rješavanja ovog pitanja, nije napravljen ni prijeko potreban iskorak na rješavanju preostalih prioriteta iz Mišljenja Europske komisije. Kriza, kojoj svjedočimo posljednjih tjedana, a koja se manifestira kroz nerad državnih institucija, svakako ne doprinosi procjenama kako bi BiH u ovoj godini trebala dobiti status kandidata. A posljedično, bez dijaloga teško je i očekivati provedbu nužnih ekonomskih reformi. Bosnu i Hercegovinu u razdoblju od ove pa do 2023. čeka niz strukturnih reformi u nizu gospodarskih sektora ako želi stvoriti konkurentniju i otporniju ekonomiju koja će se moći učinkovitije suočavati s izazovima na globaliziranim tržištima. Potreba stvaranja harmoniziranoga ekonomskog prostora kako bi se olakšalo poslovanje i privukle investicije zadatak je koji sve više izmiče skorašnjem rješenju.•