Bez izborne reforme u BiH upitno i održavanje općih izbora iduće godine

Bez provedene izborne reforme, odnosno usvojenih izmjena Izbornoga zakona Bosne i Hercegovine do kraja ove godine, nerealno je očekivati održavanje općih izbora 2022. godine. Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović u razgovoru za Večernji list BiH objasnio je i zbog čega nije moguće održati izbore po postojećem “krnjem” zakonu. 

Boljitak za sve

- Izbori su planirani za iduću godinu ako se usvoji Izborni zakon. Bez Izbornoga zakona izbori se ne mogu organizirati i provesti, kao što se izbori u Mostaru nisu mogli organizirati dok se nismo dogovorili o izbornim pravilima u Mostaru. Odlukama Ustavnog suda BiH pojedine odredbe Izbornoga zakona stavljene su izvan snage. Dakle, kako bi se iduće godine održali izbori, u ovoj neizbornoj godini u Parlamentu BiH moraju se usvojiti izmjene Izbornoga zakona - kazao je Čović.

Svjesni posljedica neusvajanja izborne reforme, i predstavnici međunarodne zajednice inzistiraju na unutarnjem političkom dogovoru o ovom važnom pitanju. S druge strane, većina bošnjačkih stranaka relativizira značaj izborne reforme i jasno zagovara da se izbori održe pod svaku cijenu onako kako je predviđeno, a to je ujesen iduće godine. Smatraju kako, unatoč neustavnosti pojedinih odredbi Izbornoga zakona, izbore treba održati. Zakonske praznine, po njima, popunjavalo bi Središnje izborno povjerenstvo BiH svojim privremenim odlukama. Plan da se izborna reforma opstruira te izbori i sljedeće godine provedu po neustavnom zakonu i uz ogromnu ulogu SIP-a postoji još otprije. Zbog toga je, između ostalog, bošnjačkim strankama i bilo bitno da, uz SDS i PDP, preuzmu punu kontrolu nad SIP-om. Novac za izbore nemoguće je osigurati bez usvojenoga državnog proračuna, a jasno je da hrvatski predstavnici neće omogućiti takvo što ako se ne reformira Izborni zakon i ne provede odluka Ustavnog suda BiH u predmetu “Ljubić”. Političko Sarajevo u tom bi slučaju sigurno tražilo međunarodnu reakciju i pritisak na Hrvate ili nametanje proračuna. Ako do toga dođe, hrvatski politički predstavnici morat će naći pravi odgovor jer je očito cilj 2022. ponovno nametnuti Hrvatima člana Predsjedništva i izaslanike u Dom naroda te tako ponoviti scenarij zloglasne Alijanse i opskurne “platforme”. Međutim, teško je vjerovati da bi ključni akteri međunarodne zajednice sudjelovali u još jednom silovanju demokracije i gaženju prava Hrvata kao konstitutivnoga naroda.

Što žele bošnjački političari

U svakom pogledu, za budućnost i odnose unutar Bosne i Hercegovine bolje je da se u ovoj godini provede izborna reforma, a onda u relaksiranom političkom i međunacionalnom ozračju provedu opći izbori iduće godine. Naravno, i tada bi ostalo pitanje legalnosti SIP-a i njegova djelovanja u organizaciji i provedbi izbora, ali je sigurno da bi im manevarski prostor za politički inženjering, odnosno manipulacije bio manji.

Za očekivati je da bi u slučaju organizacije izbora po reformiranom zakonu i proces provedbe izbornih rezultata bio znatno brži i lakši nego što je to bio slučaj nakon prošlih izbora. Također, takvi uvjeti omogućili bi i pluralizaciju hrvatske političke scene u BiH koja je itekako potrebna, ali u sadašnjim uvjetima praktički nemoguća.

Ono što zabrinjava danas izostanak je bilo kakve želje i spremnosti bošnjačkih političkih aktera da se izborna reforma provede. Pregovori se razvlače, opstruiraju, loptica prebacuje od jednih do drugih, a radna skupina koja je uspostavljena za pripremu izmjena Izbornoga zakona tapka u mjestu. Da u Sarajevu ne računaju s izmjenama Izbornoga zakona, potvrđuje i najava Željka Komšića da će se ponovno kandidirati za hrvatsku poziciju u Predsjedništvo BiH te njegova ocjena da do izborne reforme u ovoj godini neće doći. U svakom slučaju, vremena je sve manje, a pitanje je i hoće li ikakav pomak biti napravljen do idućeg dolaska američkog izaslanika za zapadni Balkan Matthewa Palmera, koji je najavljen za rujan. •