Bosna i Hercegovina jedina je zemlja regije koja još uvijek nije stekla uvjete za alokaciju sredstava iz Europske unije u sklopu Plana rasta za zapadni Balkan, što je jedan od ključnih razloga posjeta povjerenika za europsko susjedstvo i proširenje Europske unije Olivéra Várhelyija koji je istaknuo kako bez donošenja državnoga proračuna taj novac neće biti na raspolaganju, piše Večernji list BiH.
- I da, predsjedateljica (Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, nap. a.) već je aludirala na to da usvajanje ovih agendi na cijelom Balkanu, gdje smo i napredovali, znači prvu uplatu. Mi smo s naše strane spremni izvršiti prvu uplatu još prije ljetne stanke. Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, to je otprilike oko 138 milijuna maraka, koliko bi ovdje moglo stići da se odmah počne raditi na reformama - rekao je Várhelyi. Vjerojatno je mađarski diplomat na čelu "resora" za proširenje i europsko susjedstvo nastojao potaknuti i vlasti BiH kako bi aktivirale ovu "riznicu" jer je Plan rasta originalno ideja predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen te ga čak ističe u kampanji, pa bosanskohercegovačka neuspješna epizoda kvari taj dojam o brizi za jugoistok Europe. Od šest milijardi eura, koliko je namijenjeno Planom rasta za ovu regiju, na Bosnu i Hercegovinu otpada 1,085 milijardi eura, kako su to nedavno precizno izvijestili iz Europske komisije.
Uvjet uz uvjet
Prije se nagađalo kako bi taj iznos mogao biti 1,2 milijarde. No to istodobno ne znači da će sav novac biti isplaćen u ukupnom iznosu, nego će stizati namjenski za pojedine projekte. Za sada Europska komisija nije objavila točnu raspodjelu novca koja će stizati za pojedina područja koja su obuhvaćena planom. No, da bismo uopće došli do te faze, vlasti Bosne i Hercegovine moraju usvojiti državni proračun u iznosu od 1,3 milijarde maraka, što je izvjesno jamstvo kako bi Europska komisija počela sa slanjem financijskih doznaka i njihovom realizacijom. No, sadržaj proračuna nije sam po sebi problem, nego su to prethodni uvjeti, odnosno novac koji godinama stoji zamrznut na jedinstvenom računu. Riječ je o čak 700 milijuna maraka. I to sredstvima Regulatorne agencije za komunikacije, zatim novcu prikupljenom od trošarina za gorivo i autoceste te kapitalnih projekata te sredstvima Elektroprijenosa. Na to je prije upozorio ministar financija Bosne i Hercegovine Srđan Amidžić. Stotine milijuna su u pitanju. Oko 250 milijuna odnosi se na sredstva koja se nalaze na računu Uprave za neizravno oporezivanje oko trošarina na gorivo. Tu je također oko 250 milijuna maraka koji čekaju za realizaciju na računu kompanije Elektroprijenos. Treba reći i kako je Regulatorna agencija za komunikacije godinama uplaćivala sredstva te je sada 75 milijuna maraka viška prihoda nad rashodima. Uz to, čak 125 milijuna maraka je višegodišnjih kapitalnih projekata koji također stoje nedirnuti na računima. Vlasti Republike Srpske inzistiraju, a jednako smatraju i predstavnici Federacije BiH odnosno Distrikta Brčko koji sudjeluju u raspodjeli toga novca, da je krajnje vrijeme za to, no istodobno sve te strane imaju jako velike razlike u pogledu kako taj novac treba raspodijeliti. Naime, prema sadašnjim koeficijentima za raspodjelu sredstava, dojam je iz Federacije BiH kako je riječ o neravnopravnoj metodologiji. A jednako smatra i srpska strana koja traži više novca. Taj omjer kreće se oko 61,5 posto sredstava za Federaciju BiH, zatim nešto manje od 35 posto za Republiku Srpsku, dok pak Distriktu Brčko pripada oko 3,5 posto sredstava. Kod promjene koeficijenata čak i iznosi iza zareza znače milijunsku razliku u isplati. Problem s postocima traje više godina, a brojni financijski pokazatelji govore o dramatičnim promjenama posljednjih godina. Federalna strana tvrdi da se čak oko 80 posto ukupne poslovne aktivnosti, ali i prikupljanja sredstava na jedinstveni račun odnosi na federalni entitet, dok pak Republika Srpska traži da od zajedničkoga kolača dobiva bliže 40 posto sredstava. Posebno je to sada značajno kada je ovaj entitet suočen sa sankcijama američke administracije te odustajanjem od financiranja pojedinih obećanih projekata, što pogađa tamošnje gospodarstvo, ali i proračune te javne fondove.
Rast gospodarstva
U slučaju da usuglase prijepore, BiH se otvara prostor korištenja europskoga novca u idućih nekoliko godina. Cilj Plana rasta je jačanje ekonomske integracije s jedinstvenim tržištem Europske unije. Svrha mu je približiti zemlje zapadnog Balkana članstvu u EU tako što će unaprijed ponuditi neke od pogodnosti. Cilj je potaknuti gospodarski rast i ubrzati socio-ekonomsku konvergenciju u regiji. Uz BiH, korisnici ovih sredstava su Albanija, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija. Među ključnim naglascima ovoga Plana je jačanje ekonomske integracije s jedinstvenim tržištem EU-a, promicanje ekonomske integracije unutar regije kroz zajedničko regionalno tržište. Očekuje se istodobno ubrzavanje temeljnih reformi. Središnji dio toga je pružanje financijske pomoći putem Instrumenta za reformu i rast za zapadni Balkan. Prema procjenama iz Europske komisije, ova sredstva koja bi stizala pune tri godine imala bi značajan učinak na transformaciju društava svih zemalja, ali i cijele regije. Plan, naime, ima za cilj udvostručiti veličinu gospodarstava zapadnog Balkana u sljedećem desetljeću. Ukratko, Plan rasta ima za cilj utrti put pristupanju EU poticanjem gospodarskog razvoja i konvergencije na zapadnom Balkanu. Zajedno s tim očekivanjima "očekivano" je i da BiH nastavlja biti problematično dijete koje zahtijeva prilagođeni pristup. Ali ne potezima intervencionizma kakve posljednjih mjeseci ponovno promovira međunarodna uprava.