Donošenje prostornog plana područja posebnih obilježja “Autocesta na koridoru Vc” ključni je uspjeh kojim se otkočio proces izgradnje autoceste u FBiH, naglasio je u intervjuu za Večernji list Josip Martić, ministar prostornog uređenja Federacije. Rezultat toga uspjeha situacija je u kojoj danas postoje aktivnosti gotovo na svim dionicama autoceste na koridoru Vc, dok prije to nije bilo moguće.
Ministarstvo pokriva brojna područja i aktivnosti u kontekstu građenja i sanacije. Možete li se osvrnuti na ključne aktivnosti u proteklom razdoblju kada je riječ o temama koje se tiču vašeg Ministarstva te što smatrati najvećim uspjehom?
Aktivnosti federalnih ministarstava određeni su zakonima, ali jasno se može vidjeti kako u različitom vremenu različitim intenzitetom određene aktivnosti dolaze u fokus.
U vremenu od kada sam ministar naglasak je stavljen na donošenje prostornog plana područja posebnih obilježja “Autocesta na koridoru Vc”, koji smatram ključim uspjehom. Donošenje ovog akta otkočilo je proces izgradnje autoceste u FBiH, pa tako danas imamo aktivnosti gotovo na svim dionicama autoceste na koridoru Vc, prije to nije bilo moguće. Blizu smo i donošenja regulacijskih planova za područje Blagaja i Počitelja. Proces donošenja svih planskih dokumenata na razini FBiH izuzetno je kompliciran i traži stručna, ali i politička, usuglašavanja i kompleksnu parlamentarnu proceduru. Kao nastavak aktivnosti koje su se odnosile na saniranje posljedica klizišta i poplava iz 2014. godine provodimo projekte sufinanciranja s lokalnim zajednicama u cijeloj Federaciji BiH, svjesni kako su godišnja sredstva planirana proračunom nedovoljna. U okviru zatečenog Zakona o energetskoj učinkovitosti, u proteklom vremenu u skladu s ustavnim nadležnostima doneseni su podzakonski propisi te se pristupilo snažnom provođenju mjera energetske učinkovitosti preko grantova, ali i povoljnih kredita, prvenstveno u javnim objektima (škole i zdravstvene ustanove).
Kakva je situacija u kontekstu usvajanja prostornog plana Federacije? Koje su osnovne zamjerke kada je riječ o samom sadržaju, kao i odnosu prema drugim razinama vlasti?
Prostorni plan FBiH za razdoblje 2008. - 2028. godine u formi prijedloga usvojio je Zastupnički dom Parlamenta FBiH u vrijeme platformaške Vlade, a Dom naroda nije se izjašnjavao o prijedlogu ovog dokumenta. Ovakav plan ne uvažava raspodjelu ustavnih nadležnosti u Federaciji BiH te je štetan za prostor i planiranje razvoja Federacije i predstavlja prvenstveno politički dokument.
Ovaj plan ne uvažava već postojeće prostorne planove županija, pa ni ranije spomenuti prostorni plan posebnih obilježja “Autocesta na koridoru Vc”. Federalno ministarstvo prostornog uređenja predlagalo je izmjenu važećih zakona kako bi se omogućilo planiranje razvoja u prostoru kako se to radi u razvijenim zemljama, ali takav prijedlog nije naišao na razumijevanje partnera. Sada se nalazimo u poziciji koja zahtijeva pristupanje izradi novog planskog dokumenta koji bi uvažio zahtjeve lokalne zajednice, županija, nevladina sektora, gospodarstva, politike u različitim područjima (energetika, promet…). Za donošenje kvalitetnog planskog dokumenta od kojeg bi Federacija imala koristi potreban je široki politički i stručni konsenzus.
Koji je značaj projekata kojima je cilj proces utopljavanja zgrada u Federaciji? Planiraju li se neki slični projekti u budućnosti?
Potpisivanjem ugovora o uspostavi Energetske zajednice preuzete su obveze harmonizacije pravnog okvira u BiH s pravnom stečevinom Europske unije u energetskom sektoru. Nadležnosti Federalnog ministarstva prostornog uređenja u ovoj oblasti su: propisivanje uvjeta, sadržaja i načina izdavanja energetskog certifikata zgrade, uspostavljanje i vođenje registra energetskih certifikata, provođenje neovisnog nadzora izdanih energetskih certifikata, izdavanje energetskog certifikata na osnovi dostavljenog izvješća o izvršenom energetskom pregledu i organiziranje stručne obuke za obavljanje energetskog audita, kao izrada okvira i smjernica za donošenje županijskih propisa kojima bi se uredila ova oblast i na županijskoj razini. Na temelju toga Vlada FBiH iz sredstava Federalnog ministarstva prostornog uređenja svake godine u proračunu osigurava nepovratna sredstva za program utroška sredstava s kriterijima raspodjele sredstava. U 2020. godini to je iznos od 1,300.000 maraka, a raspodjela sredstava je vršena po objavljenom pozivu. Ukupno je za razdoblje 2015. - 2020. u ove svrhe iz proračuna FBiH izdvojeno gotovo 6,000.000 maraka. Također, preko kredita Svjetske banke ovo Ministarstvo je u suradnji sa županijama provelo mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti na 48 objekata u iznosu od 22 milijuna dolara. U okviru ovoga projekta u srpnju ove godine potpisani su ugovori o obnovi pet novih objekata u Hercegovačko-neretvanskoj županiji. Dodatno, osigurana su kreditna sredstva u iznosu od 19,23 milijuna dolara za drugu fazu provedbe projekta u FBiH, koja slijedi u predstojećem razdoblju.
Jeste li zadovoljni aktivnostima na planu zaštite nacionalnih spomenika? Gdje je ključna prepreka za realizaciju potreba koje se odnose na sanaciju i zaštitu?
Kako sam rekao na početku, u različitom vremenu neke aktivnosti su istaknutije od drugih. Tako je i sa zaštitom nacionalnih spomenika. U mandatu prije 2010. godine za sanaciju i zaštitu nacionalnih spomenika Federacije BiH je izdvajala milijunska sredstva, dok danas sredstva za zaštitu nacionalnih spomenika iznose 100.000 maraka na jednu proračunsku godinu. Iz samog iznosa jasno je da Federacija nije u prilici udovoljiti svim potrebama za sanacijom i zaštitom proglašenih nacionalnih spomenika. Nadamo se kako će godine koje dolaze donijeti i veća proračunska sredstva, barem za žurne sanacije, kojih je sve više. Koliko je ustavotvorac pridavao važnosti nacionalnim spomenicima, jasno je iz toga što je čitav jedan aneks Daytonskog mirovnog sporazuma načelno uredio pitanje proglašenja nacionalnih spomenika. Pred Federacijom BiH, ali i BiH, obveza je iznaći sredstva da se ovi spomenici očuvaju.
U kojoj je mjeri Ministarstvo sudjelovalo u dosadašnjim aktivnostima na eksproprijaciji zemljišta za izgradnju autoceste na koridoru Vc?
Nakon što je donesen prostorni plan posebnih obilježja “Autocesta na koridoru Vc”, zadan je obuhvat u kojem se može projektirati i graditi autocesta, a nakon projektiranja i eksproprijacija. Ovo Ministarstvo nema izravnu vezu s provođenjem postupka eksproprijacije, koji provode JP Autoceste Federacije BiH u suradnji s jedinicom lokalne samouprave sukladno Zakonu o izvlaštenju.
Možete li ocijeniti suradnju s Autocestama Federacije BiH?
Mogu kazati da je suradnja s JP Autoceste Federacije BiH dobra, uz neizostavna različita mišljenja u konkretnim postupcima, koja se uspješno usuglase. JP Autoceste FBiH maksimalno koristi prednosti koje je donio prostorni plan posebnih obilježja “Autocesta na koridoru Vc”. Treba jasno kazati kako im je rad prije donošenja ovoga planskog dokumenta bio otežan i u pogledu planiranja, a posljedično i izgradnje. Na zadovoljstvo svih ove prepreke više ne postoje.•