Inflacija je ekonomska bolest jer obezvrjeđuje novac, glavni financijski agregat i mjeru vrijednosti. Kad premaši dva ili tri postotka, bolest postaje teška, a upravo takva trenutačno vlada u svijetu, a i kod nas. Inflacija je tu i to se ne može poreći. Potrošačke cijene znatno su porasle, a najavljuje se i daljnji rast u godini koja je pred nama, piše Večernji list BiH.
Bez ekonomske politike
Dok vlasti diljem svijeta promptno reagiraju, američki predsjednik Joe Biden proglašava je prioritetnim problemom, naše vlasti je ignoriraju. Komentar o inflaciji u BiH i načinima na koji država može olakšati život građanima zatražili smo od Željka Šaina, profesora Ekonomskog fakulteta u Sarajevu.
- Osnovno je da se postigne sigurnija politička situacija koja će rezultirati da se lakše donose sve odluke. Problem je što nemamo jedinstvenu ekonomsku politiku, nemamo čak ni zajedničku ekonomsku politiku koja bi bila glavni amortizer ovim inflatornim djelovanjima. Kod nas je sreća što imamo monetarnu politiku utemeljenu na valutnom odboru koji će bar time doprinijeti da ne bude takva inflacija kakva je u onim zemljama koje takav oblik monetarne politike nemaju - kazao je Šain.
U budućnosti nas očekuje velika neizvjesnost, rast cijena zbog sveukupne situacije ne samo u BiH nego i u okruženju i svijetu. Izvjesno je da nas očekuje teži život, posebno što će u ovoj, izbornoj godini sve više biti okrenuto politici nego ekonomiji.
- U izbornoj godini bit će lažnih obećanja koja se neće ostvariti, a jedini izlaz je povećanje produktivnosti rada, veća stopa zaposlenosti i smanjivanje birokratskog aparata, smanjenje broja onih koji praktično žive od onih koji izravno proizvode novostvorenu vrijednost. Imamo preglomazan aparat koji svakim danom sve više guši i omogućava da ta inflacija ima ozbiljan karakter te običnom građaninu otežava svakodnevni život - kazao je Šain. Stotinu maraka danas i stotinu maraka prije godinu dana definitivno nemaju istu vrijednost, građani za taj iznos mogu kupiti manje.
- Definitivno je da 100 KM nema istu vrijednost kao što je imalo prije godinu dana i neće imati istu vrijednost danas i na kraju ove godine. Povećanje plaća pomoglo bi samo jednokratno jer korist bi bila trenutačna i u kasnijem razdoblju bila bi obezvrijeđena. Trebamo sniziti političke tenzije i ostvariti normalne ekonomske tokove na koje politika neće toliko utjecati. Dakle, bez rješenja političke situacije smirivanja nema - kaže Šain.
Smatra da bi i promjene zakona vezanih uz poreze doprinijele bi jako malo, sustavnog rješenja nema bez političke stabilnosti. Sve ostalo je jednokratna uporaba nekih ekonomskih mjera koje ne mogu popraviti sustav, a bez sustava nema sigurnosti. Zaključak je da u BiH bez promjene političke situacije građanima neće biti bolje - slaže se profesor Šain.
Rekordna inflacija
Godišnja inflacija u BiH dosegnula je najvišu razinu još od 1997. godine i iznosi 5,5%. Gospodarstvenicima donosi ulazak u zonu nesigurnosti i dovodi do rasta cijena krajnjih proizvoda i usluga... Iako je, u doba pandemije, smatraju uvezenom u BiH, njezin rast ne može se zaustaviti bez reakcije vlasti u smislu adekvatnije porezne politike i jačih socijalnih programa, slažu se ekonomski analitičari. Prema svemu, godina je tek počela, u nju smo ušli s potrošačkom košaricom od 2259 KM i prosječnom plaćom od 999 KM. Preživjeti je teško, a budućnost neizvjesna. Različite su prognoze, one optimistične ističu da će se tržišni uvjeti stabilizirati do proljeća ove godine, iako će ovo prvo tromjesečje biti stvarno izazovno. S druge strane, imamo prognoze da će se učinci inflacije nastaviti tijekom cijele godine.•