Bez županija ne može biti dogovora o mehanizmu koordinacije

Hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović pozdravio je sadržaj Rezolucije o napretku BiH koju je odobrio Vanjskopolitički odbor Europskog parlamenta, a u kojoj se inzistira na provedbi reformi u toj zemlji na putu prema EU, te ustavnim promjenama na načelima federalizma i ostvarenju jednakopravnosti konstitutivnih naroda. - Rezolucija je apsolutno prihvatljiva i odraz onoga za što smo se zalagali, rekao je Čović nakon susreta s bošnjačkim članom Predsjedništva BiH Bakirom Izetbegovićem. Objasnio je da je prošlo previše vremena otkako su se vlasti BiH obvezale na provedbu reformi prema Europskoj uniji u zemlji, a da u međuvremenu nije ništa napravljeno. Istaknuo je kako je prvi uvjet utvrđivanje mehanizma koordinacije. Problem oko mehanizma koordinacije nastao je jer se bošnjačke stranke protive većem utjecaju županija iz Federacije u sustavu odlučivanja, te da se odluke donose preglasavanjem, a ne konsenzusom. Hrvatske stranke odbijaju mogućnost da se poništi ustavna nadležnost županija, dok stranke iz Republike Srpske odbijaju svaku mogućnost donošenja odluka nadglasavanjem.

Poštovati Ustav

“Nema nijednog razloga da ne uspostavimo mehanizam koordinacije, ali koristeći ustavnu strukturu. Ta struktura jest previše složena zbog više razina vlasti, ali ne mogu biti sporne županije. Dok ne nađemo bolje rješenje uređenja BiH, to je jedini izlaz”, rekao je Čović. Objasnio je kako će potaknuti rješavanje ovoga problema tako što će se poštovati sadašnje ustavno ustrojstvo zemlje. Izetbegović je istaknuo kako bi u BiH ponovno nastupile blokade s prekobrojnim koordinacijskim tijelom. “Ne treba nam preveliki mehanizam i nema nikakvih nametanja. Ovlasti županija su jasne i nitko neće donositi zakone uime njih, ali ne može se dopustiti da županije, ili netko drugi, blokiraju pregovore s EU”, rekao je Izetbegović. Pri tome je objasnio da bi se odluke u mehanizmu koordinacije donosile vrlo teško u slučaju da se bude primjenjivalo načelo konsenzusa.

Jednakopravnost naroda

Vlasti BiH obvezale su se visokoj predstavnici EU za vanjsku i sigurnosnu politiku na provedbu brojnih reformi, a zauzvrat bi se ubrzao put te zemlje u Uniju. Novi pristup EU prema BiH utvrđuje provedbu brojnih reformi na uglavnom ekonomskom i socijalnom planu, dok Europski parlament u posljednjoj rezoluciji predlaže i složenije ustavne promjene i nadogradnju Daytonskog sporazuma što bi uključilo i preustroj zemlje na temeljima federalizma te jednakopravnosti svih konstitutivnih naroda.