S izravnim novčanim transferima koji su se prošle godine približili magičnoj brojci od 4 milijarde maraka, kao i ukupnoj tekućoj potrošnji koja u ljetnim mjesecima raste za gotovo 400 milijuna maraka - samo kada govorimo o jednom dijelu zemlje - Federaciji BiH, bosanskohercegovačka dijaspora važan je element ojačavanja ekonomskih tokova u zemlji te strateški značajan čimbenik koji pridonosi podizanju životnog standarda u većoj mjeri od izravnih stranih investicija.
Društvena dimenzija
No, tu je i ona društvena dimenzija kojoj svjedočimo već nekoliko tjedana - od različitih vrsta događaja koji u pravilu okupljaju žitelje određenih lokalnih zajednica, a koji su, uslijed različitih razloga, u većem dijelu godine stotinama, pa i tisućama kilometara daleko, preko kulturnih i zabavnih manifestacija pa do društvene kohezije koja u pravilu donosi koristi za pojedinca, ali i društvo u cjelini; sve su ovo elementi uslijed kojih su ljetni mjeseci u BiH svojevrstan sociološki fenomen vrijedan pažljivog proučavanja.
Primjetno je i kako dani vikenda donose i pojačan promet na graničnim prijelazima, a sve to ukazuje na činjenicu da je počelo vrijeme migracija koje će imati pozitivne posljedice na dva polja - društvenom, ali i financijskom. U potonjem slučaju čini se kako je već došlo, a na to upućuju i podaci o potrošnji koja je zabilježena preko fiskalnih uređaja u Federaciji BiH. Ona je, primjerice, u lipnju iznosila 5 milijardi i 416 milijuna maraka, a u travnju 5 milijardi i 54 milijuna maraka.
Kada govorimo o izravnoj novčanoj podršci, koja je u najvećoj mjeri usmjerena na obitelji koje su ostale u domovini, podaci Centralne banke Bosne i Hercegovine (CB BiH) pokazuju kako su ukupni tekući transferi u 2023. godini iznosili 5,26 milijardi KM i za 307 milijuna KM veći su u odnosu na 2022. godinu. Od ukupnog iznosa tekućih transfera, na novčane doznake iz inozemstva, odnosno osobne transfere, odnosi se 3,79 milijardi KM i veće su za 203 milijuna KM u odnosu na godinu prije. Ostali tekući transferi iznose 1,48 milijardi KM, od čega se najveći dio, u iznosu od 1,36 milijardi KM, odnosi na mirovine iz inozemstva.
No, tu je i onaj dugoročni potencijal koji dijaspora nosi sa sobom, a odnosi se na mogućnost stvaranja svojevrsnih poslovnih mostova između domovine i zemlje u kojoj trenutačno borave i rade, naglašavajući prednosti koje BiH ima kada govorimo o mogućnosti investiranja, od niskih poreza na dobit, kvalificirane radne snage pa do i dalje niskih cijena električne energije. Upravo stoga brojne lokalne zajednice u zemlji počele su s procesima izrade registra dijaspore, a neki od primjera su Livno, Tešanj, Bihać, dok je Grad Mostar u suradnji s USAID projektom Diaspora Invest u travnju ove godine započeo aktivnost uvezivanja dijaspore, i to kroz mrežnu anketu koja je za cilj imala informirati dijasporu o budućim aktivnostima koje će se provoditi na području Grada Mostara, a koje će imati za cilj involviranje dijaspore u lokalni ekonomski razvoj.
Krajem lipnja u Neumu je održan i događaj koji je okupio predstavnike svih 30 jedinica lokalne samouprave koje su dio projekta USAID Diaspora Invest, a među temama su bile i one koje su se odnosile na pitanje kako lokalne zajednice u Bosni i Hercegovini mogu potaknuti suradnju s dijasporom, kako komunicirati i kako privući investicije i prijenos znanja te koju ulogu u tom procesu mogu imati društvene mreže.
Dobrila Boba Vukmanović, projektna menadžerica Misije USAID-a u BiH, podsjetila je da je prva faza projekta Diaspora Invest za pet godina svojim rezultatima premašila očekivanja.
- Za nas je to bio veoma inovativan, ali i rizičan pothvat jer ni jedan donator nije imao tako sveobuhvatan projekt koji se u potpunosti fokusira na dijasporu. U toj prvoj fazi podržali smo 164 kompanije koje su povezane s dijasporom. Uglavnom su to bile nove tvrtke, čiji je prosjek starosti bio 11 mjeseci. Novi kapital smo doveli u zemlju i zaista je to jedna sjajna priča. Lekcije iz tog prvog projekta pokazale su da ljudi ulažu na općinskoj razini te smo pokrenuli drugi projekt u iznosu od 15,7 milijuna dolara i rezultat tog projekta je i ovaj skup. Fokusirani smo na rad s 30 općina i gradova.
To nije mali broj sudionika koji u ovako maloj zemlji žele napraviti promjene i stvoriti pozitivno okružje - izjavila je Vukmanović i dodala da ako od dva milijuna ljudi koji žive izvan naše zemlje samo mali postotak želi nešto uraditi, to je veliki broj potencijalnih investitora.
Mogućnost ulaganja
Svi segmenti utjecaja dijaspore, uključujući društvene i ekonomske, trebaju biti prepoznati među nositeljima i kreatorima političkih i gospodarskih tokova u zemlji, a osobito uslijed činjenice da će BiH u godinama koje dolaze, a uslijed različitih izazova s kojima se suočavaju europska gospodarstva, biti među zemljama u koje će zbog geografske blizine biti sve isplativije ulagati. •