Otkako je Donald Trump postao novi američki predsjednik donio je preokret u vanjskoj politici SAD-a. Nevezano je li to rat protiv terorizma, nuklearne ambicije Sjeverne Koreje, sporazum o klimatskim promjenama ili pak nuklearni sporazum s Iranom, Trump radi sve suprotno od njegovog prethodnika Baracka Obame.
Upravo iranski nuklearni sporazum predmet je novog spora Trumpa s ostatkom međunarodne zajednice. Trump je odlučio da se SAD povuku iz iranskog nuklearnog sporazuma, a sada prijeti i Europskoj uniji da će sankcionirati europske tvrtke koje budu poslovale s Iranom, kako bi na taj način prisilio Europsku uniju da i ona odustane od sporazuma s Iranom.
U Europskoj uniji uznemireni su zbog odluke Trumpa, dok se američki državni tajnik Mike Pompeo nada da se SAD i EU mogu dogovoriti kako da se odnose prema Iranu.
Bosna i Hercegovina mogla bi također osjetiti posljedice Trumpove odluke, a hoće li se bh. tvrtke koje posluju s Iranom naći na udaru Trumpa i njegove administracije ostaje da se vidi, piše Radiosarajevo.ba.
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, tvrtke iz naše zemlje u 2017. godini ostvarile su izvoz na iranskom tržištu u iznosu od 1.828.208 KM, dok je uvoz iz Irana bio 4.236.507 KM.
Najviše smo izvozili različite kotlove i strojeve, proizvode od drveta, vozila i kemijske proizvode, dok smo najviše uvozili plastične proizvode, voće, kemijske proizvode, staklo, tepihe i podne pokrivače itd.
Iako je riječ o izuzetno malom obimu vanjskotrgovinske razmjene, ipak zabrinutost postoji.
Kako je za Radiosarajevo.ba izjavio potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Bruno Bojić, takve sankcije koje dolaze ili iz SAD-a ili Europske unije (EU) zasigurno ne doprinose nečemu što bi obradovalo naše gospodarstvenike koji surađuju s onim zemljama koje su pod sankcijama SAD-a.
“Kao i u prethodnom razdoblju, pokušat ćemo surađivati u onim robama koje ne mogu prouzročiti nešto što će iritirati američke dužnosnike. Nastaviti ćemo izvoz s poljoprivredno-prehrambenim proizvodima, namještajem i u posljednje vrijeme metalnom industrijom”, rekao je Bojić.
Prema njegovim riječima, iranske željeznice tražile su da im se dostave određene ponude u vezi izvođenja različitih radova, reparacije i izvoza određenih segmenata za prugu.
“Zabrinutost postoji i mi ćemo razgovarati s američkom veleposlanicom u BiH i ostalima da vidimo kako ne bismo, s jedne strane ugrozili naše poslovanje na tom tržištu, a s druge strane da zadovoljimo potrebe naših gospodarskih subjekata u BiH”, rekao je Bojić.
Nakon što je 2015. godine postignut iranski nuklearni program i nakon što su ukinute sankcije, BiH je krenula u ponovno uspostavljanje poslovnih kontakata u Iranu.
Bojić kaže da je BiH agresivno krenula za ostvarivanjem suradnje.
“Veliki je interes naših gospodarskih subjekata, posebno proizvođača da bude na tom tržištu. S druge strane, Iran ima isto mnogo svojih poljoprivrednih proizvoda ali i drugih koji su stizali na naše tržište. Tu je i gorivo. Ne možemo reći da se nije krenulo agresivno i progresivno da se uspostavi što bolji kontakt. Želimo napraviti veći obim razmjene roba”, spomenuo je Bojić.
U BiH se svi nadaju da će se između SAD-a i EU postići neki sporazum kako ne bi došlo do sankcija tvrtkama i da i naše domaće tvrtke ne bi ispaštale u sukobu velikih sila.