UNESCO je objavio rezultate globalnog istraživanja u sferi obrazovanja i edukacije u svijetu. Ovo izvješće je pokazalo kako su samo 64 zemlje svijeta postigle ciljeve osnovnog obrazovanja do 2015. godine, dok njih 40% zadane ciljeve neće ostvariti do 2030., a univerzalnog srednjeg obrazovanja čak do 2100. godine, piše Večernji list BiH.
Rezultati prije roka
Međunarodna zajednica ne samo da nije uspjela postići zadatke postavljene unutar zadanog milenijskoga cilja razvoja (millennium development goals MDG), već je vrlo vjerojatno i kako neće biti moguće ostvariti plan održivog razvoja u obrazovanju do 2030. godine (sustainable development agenda SDG), što će posebno pogoditi najsiromašnije zemlje svijeta, izvijestila je UN-ova obrazovna, znanstvena i kulturna organizacija.
UNESCO-ovo promatračko izvješće vezano uz svjetsko obrazovanje za 2016. godinu zorno pokazuje kako su samo 64 zemlje od njih 157 ispunile MDG 2 plan milenijskog cilja razvoja, koji podrazumijeva kako će svako dijete u svijetu postići puno osnovno obrazovanje do 2015. godine.
Cilj SDG obrazovanja je znatno širi od MDG-a te obuhvaća osnovnu i srednju školu, i zahtijeva od studenata da završe školovanje. Ovaj plan koji ima 17 ciljeva trebao bi biti ispunjen do 2030.
Zanimljivo je to kako je samo 12 zemalja na putu da u zadanom roku ispuni ciljeve SDG-a, dok se, primjerice, za SAD očekuje kako će taj cilj ispuniti tek 2040. godine.
Što se tiče Bosne i Hercegovine, a prema objavljenim pokazateljima i tabelama, ciljeve univerzalnog osnovnog obrazovanja naša zemlja je postigla 15 godina prije roka. Zanimljivo je kako ovaj uvjet još nisu ispunile puno razvijenije i bogatije zemlje od BiH poput Kuvajta, UAE, Saudijske Arabije, Portugala, Indije...
Što se pak tiče srednjeg univerzalnog obrazovanja, tu je situacija značajno drukčija.
Naime, cilj je bio postizanje univerzalnog srednjeg obrazovanja prema planu do 2030. godine i taj plan BiH bi mogla, kako se sada stvari kreću, ostvariti do 2050. godine.
Na toj ljestvici nalazimo se u društvu susjeda Srbije i Crne Gore, a u nešto boljoj je poziciji susjedna Hrvatska, koja bi taj cilj trebala postići do 2045. godine.
Ciljevi edukacije
I na ovom planu BiH stoji znatno bolje od mnogih drugih koji se smatraju i razvijenijim i bogatijim nacijama poput Nizozemske, Finske, Norveške, Španjolske i slično.
Aaron Benavot, direktor globalnog edukacijskog tima za monitoring, kazao je kako više različitih činitelja utječe na ovakvo stanje u globalnom edukacijskom sustavu.
“Primjerice, povećani napadi na škole, nastavnike i studente u zonama ratnih sukoba imali su razarajući učinak na globalno obrazovanje”, istaknuo je Benavot. Takvi izravni napadi imaju pogubno djelovanje na napadnute, ali širi učinci klime straha i nestabilnosti mogu paralizirati cijeli obrazovni sustav . Očekuje se kako će se kombinacijom savjeta i pomoći UNESCO-a ipak ubrzati put pojedinih zemalja na ostvarivanju oba globalna edukacijska cilja.•