Od izgradnje prometnih koridora, preko energetske transformacije i digitalizacije pa do povećanja konkurentnosti privatnog sektora - niz je programskih područja koja bi se u bliskoj budućnosti trebala financirati novcem iz europskih blagajni, počevši od ekonomskog i investicijskog plana za zapadni Balkan, no, politička kriza i zastoj u kojem se našla BiH ugrožavaju pristup financiranju EU-a, a napose onom iz novoga IPA programa, piše Večernji list BiH.
Investicije
Iz Izaslanstva Europske unije u BiH u izjavi za Večernji list BiH osvrnuli se na političku krizu i mogućnost da se ona reflektira na važan proces financiranja. Podsjećaju kako su Europska unija i države članice EU-a najveći investitor, trgovinski partner i donator u Bosni i Hercegovini. EU je, dodaju, u potpunosti posvećena nastavku pružanja podrške reformama koje će biti od koristi građanima Bosne i Hercegovine te omogućiti napredak na putu prema EU.
- Međutim, povjerenik Várhelyi bio je jasan prilikom posjeta Bosni i Hercegovini u studenome prošle godine, kada je rekao da zemlja riskira izgubiti velike investicije ako se ne poduzmu mjere za okončanje političke krize. Nedavno je obustavljeno financiranje iz EU-a za dva infrastrukturna projekta duž koridora Vc u RS-u. Postoji mogućnost izmjene ove odluke ako dođe do okončanja političke krize i povratka u državne institucije u punom kapacitetu - istaknuli su iz Izaslanstva Europske unije u BiH. Objašnjavaju kako financijska podrška EU-a uključuje prilike kao što je Ekonomski i investicijski plan za zapadni Balkan u vrijednosti od 9 milijardi eura bespovratnih sredstava i Jamstveni fond za zapadni Balkan koji ima potencijal mobilizirati do 20 milijardi eura investicija za regiju. Ove prilike mogu, navode, predstavljati pravu prekretnicu za Bosnu i Hercegovinu, značajno poboljšavajući živote građana zemlje kroz ulaganja u povezivanje, ljudski kapital, konkurentnost i inkluzivni rast, te dvostruku zelenu i digitalnu tranziciju.
- Pozivamo lidere u BiH da u potpunosti iskoriste mogućnosti koje im se nude. Posebno pozivamo rukovodstvo RS-a da okonča političku krizu i vrati se u državne institucije u punom kapacitetu kako bi BiH u potpunosti iskoristila podršku EU-a, kao i ostvarila napredak u reformama koje su u interesu zemlje - poručili su iz Izaslanstva EU-a u BiH. U kontekstu aktualne političke krize i međunarodnog financiranja posebice treba uputiti na IPA III mehanizam koji zbog svoje prirode predstavlja svojevrsni izazov u kontekstu sposobnosti BiH da povuče značajnija sredstva.
Pripremljenost za IPA III
Naime, IPA III program koncipiran je tako da ovaj put ne uključuje unaprijed alocirana sredstva po pojedinim državama zapadnog Balkana, već je pripremljena zajednička blagajna za sve buduće korisnike. Upravo o korisnicima i kvaliteti predloženih programa ovisi i buduće financiranje europskim milijunima, a uzimajući u obzir političku krizu u BiH, koja izravno utječe na izgrađen sustav usklađivanja i koordinacije, raste rizik od nedovoljne pripremljenosti i usuglašenosti, što može značiti samo jedno - sredstva će preuzeti neka od drugih država. Na to su analitičari ekonomske struke upozoravali i ranije, ističući pritom potrebu usuglašavanja stavova unutar BiH, kao i smirivanja političke krize koja, očito, ugrožava gospodarske tokove i realizaciju zamišljenih programa pomoći. Nedostatak suradnje i napeta politička atmosfera u državi mogla bi se odraziti i na realizaciju važnih točaka ekonomskog i investicijskog plana za zapadni Balkan, a koji je pokrenula Europska komisija u cilju potpore dugoročnog ekonomskog oporavka regije i približavanja Europskoj uniji. Plan će mobilizirati do 9 milijardi eura financijskih sredstava EU-a, a pomoći će i u privlačenju investicija u vrijednosti do 20 milijardi eura, a u Bruxellesu računaju kako bi trebao donijeti razvoj i nova radna mjesta kao dio napora EU-a za oporavak nakon pandemije. Pritom je definirano deset vodećih investicijskih inicijativa u ključnim oblastima za ekonomski razvoj, uključujući održivi prijevoz, čistu energiju, okoliš i klimu, digitalnu budućnost, privatni sektor i ljudski kapital. U kontekstu BiH posebno je važno pitanje prometnog povezivanja, digitalizacije, ali i jačanja konkurentnosti privatnog sektora.
O korisnicima i kvaliteti predloženih programa ovisi i buduće financiranje