Bosna i Hercegovina bi, ukoliko se nastave ovakvi trendovi iseljavanja, uskoro mogla ostati bez pola milijuna stanovnika, kao i brojne zemlje iz regije, upozorava demograf Stjepan Šterc iz Zagreba.
On je takva predviđanja napravio prvenstveno za Hrvatsku, a zatim i za zemlje iz regije, nakon što su objavljeni zabrinjavajući podaci da se u Hrvatskoj prošle godine rodilo najmanje djece u posljednjih 100 godina, javlja Anadolija.
Za to vrijeme stručnjaci tvrde da natalitet nije jedini faktor koji određuje ovakvo stanje, kriveći pasivnost političara u borbi protiv iseljavanja stanovništva s ovih prostora i upozoravajući na opasnu paradigmu razvijenih europskih zemalja koje gospodarski razvoj temelje na jeftinoj radnoj snazi koja dolazi iz manje razvijenih zemalja.
Stjepan Šterc, koji je demograf na Sveučilištu u Zagrebu, kaže kako su sva ranija predviđanja i analize išle u prilog ovim podacima koje je objavio Državni zavod za statistiku.
"Za Hrvatsku je 2017. godina bila apsolutno, po svim demografskim pokazateljima, najgora otkad uopće i postoji Hrvatska. Ono što je ozbiljnije jeste da se ti procesi nastavljaju i u budućnosti i njihov intenzitet zapravo u ovako negativnom obliku može ugroziti sve sustave u državi“, poručuje Šterc.
Problem iseljavanja
Hrvatska nije posebnost u ovom užem i širem području, jer vrlo sličnu situaciju s prirodnim padom, a i s negativnom vanjskom i gradskom bilancom imaju i Bosna i Hercegovina i Srbija.
Šterc uočava kako Srbija u apsolutnom iznosu ima veće negativne brojeve, dok u relativnom iznosu, u odnosu na ukupan broj stanovnika, tu zasigurno prednjači Hrvatska.
"Potpuno je jasno da razvijena Europa ima veliku potražnju za radnom snagom i da će ona radnu snagu primarno dohvaćati s jugoistoka i juga Europe, i to visokoobrazovanu, mladu radnu snagu, a pritom je manje važno što domaćem gospodarstvu neće ostati takav potencijal za inovativne djelatnosti. Interes europskog gospodarstva je velik i poprilično sebičan, a na kraju, nije ih briga što te zemlje iseljavanja troše iz svog proračuna za obrazovni sustav i obrazuju ljude koji praktički iseljavaju“, kaže Stjepan Šterc.
Smatra kako je problem iseljavanja ozbiljan za cijelu regiju, jer povlačenje na godišnjoj razini može premašiti 100, možda čak i 200 tisuća ljudi, a slični procesi se događaju u Rumuniji, Poljskoj, Portugalu itd.
"Ukoliko te zemlje, Hrvatska posebno, ne poduzmu ključne strateške mjere i ne shvate da je to ključna problematika razvojne budućnosti, negativni procesi će se intenzivirati i apsolutni broj stanovnika će se smanjiti bitno. Ali ono što je još važnije, s obzirom na strukturu stanovništva, bit će ugroženi osnovni sustavi: mirovinski, zdravstveni, obrazovni i sustav radne snage u svim zemljama“, kaže Šterc.
On upozorava kako je iz svega lako zaključiti da će zemlje regije, ako se ovakav trend nastavi, vrlo brzo ostati bez velikog broja stanovnika.
"Ako napravimo jednostavnu matematičku ekstrapolaciju, ono što se može dogoditi je da Hrvatska u sljedećih deset godina izgubi preko devedeset tisuća stanovnika, vjerojatno će i Bosna i Hercegovina, s obzirom na ove trendove, izgubiti preko 500 tisuća, a Srbija preko milijun ili milijun i 200 tisuća stanovnika“, procjenjuje Šterc i dodaje:
"To su vrlo ozbiljni procesi na koje, nažalost, nema nikakve ozbiljnije reakcije. Iznenađuje muk hrvatske politike s obzirom da godišnje osamnaest tisuća ljudi više umire nego što se rađa, što nam godišnje odlazi grad veći nego Poreč.“
Demografska revitalizacija
Šterc poručuje svim vladama u okruženju da je demografska problematika temelj gospodarskog i ukupnog razvitka, te da onome tko ne shvati da je to ključna razvojna priča, budućnost neće biti izvjesna.
U političkom djelovanju treba shvatiti da je to strateško pitanje i da je bitno preusmjeriti sredstva sa manje važnih segmenata na demografsku revitalizaciju, poručuje.
"Europska paradigma dohvaćanja jeftine radne snage kroz emigraciju, na koju se u kasnijoj fazi puno više troši kroz socijalne programe iz državnih proračuna nego što bi to bila sredstva potrebna kroz klasičnu populacijsku revitalizaciju, ta paradigma će se morati promijeniti i sve će zemlje morati krenuti dohvaćati radnu snagu kroz klasičnu populacijsku politiku“, upozorava Šterc.