Zamjenik ministra vanjskih poslova BiH Josip Brkić potvrdio je kako Europska komisija od BiH traži uvođenje viznoga režima s još šest država, među kojima su Rusija, Turska i Kina, što, po njegovim riječima, trenutačno nije realno očekivati. No on ističe kako će se takvo što morati napraviti u skoroj budućnosti kako zemlja bude napredovala prema članstvu u Europskoj uniji. Brkić navodi kako BiH jednostavno mora usklađivati svoju vanjsku politiku, a jednako tako i politiku Schengena. - Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju temeljni je pravni i politički okvir pridruživanja BiH EU. Jedan njegov dio je usklađivanje vanjske politike BiH s politikom Europske unije. Od siječnja ove godine Ministarstvo vanjskih poslova BiH ima 100-postotno približavanje rezolucijama, izjavama, uključujući i restriktivne mjere. U prošlome sazivu bilo je divergencija. Bez obzira na to tko je danas na drugoj strani, Rusija, Iran, Turska, kada imamo stavove svih zemalja članica EU-a, BiH se njima priključuje 100-postotno. Segment vanjske politike je vizna politika, tzv. politika Schengen liste - navodi Brkić za Večernji list BiH. Po njegovim riječima, sve zemlje jugoistoka Europe do članstva moraju uskladiti svoju viznu politiku s tim.
SSP i kandidacijski status
- To je naša obveza iz SSP-a, a od prosinca prošle godine, kada smo dobili kandidacijski status, imamo još veću potrebu i obvezu to uskladiti. BiH je od svih zemalja jugoistoka Europe i kandidata druga, jedino Sjeverna Makedonija ima bolje usklađenu politiku bezviznog režima od BiH - kaže Brkić. Podsjetio je kako je Vijeće ministara u srpnju donijelo privremenu odluku o ukidanju viza za građane Saudijske Arabije tijekom ljeta, ali istodobno o i trajnom uvođenju viza za građane Bahreina, kao što je slučaj s Europskom unijom, dodao je. Uz Rusiju, Kinu i Tursku, EU od BiH traži da na listu viznoga režima postavi i zemlje čiji građani imaju obvezu vađenja viza prigodom ulaska u EU. No, nije BiH jedina koja je tijekom ljeta tako postupila prema Saudijskoj Arabiji. To su učinile i Albanija i Crna Gora, nakon čega je došlo do velikoga porasta broja turista. Na upit zašto EU inzistira na viznom režimu, Brkić za Večernji list navodi kako se radi o sigurnosnim procjenama, a počesto kako bi se spriječile ilegalne migracije. - Oni to rade ponajprije zbog usklađivanja migracijskog menadžmenta, da se ne dogodi slučaj kao kada su, primjerice, građani Kube ovoga ljeta u velikome broju postali ilegalni migranti koji su koristili teritorij BiH da bi ušli u EU koristeći odluku Srbije da nema vizni režim s Kubom. Ili kao što smo prije nekoliko godina imali situaciju da je Srbija ukinula vizni režim s Iranom, uspostavila izravnu liniju Teheran - Beograd, nakon čega se povećao migracijski pritisak iz te zemlje. Zbog toga je važno da se ta vizna politika usklađuje kako bi se smanjio migracijski pritisak te ga se uskladilo s EU-om i svim zemaljama jugoistoka Europe - istaknuo je Brkić. On smatra kako se mogu zadovoljiti zahtjevi za dolaskom stranih turista tako što bi BiH učinila pristupačnijim sustav viza, a ne da građani zemalja koje imaju obvezu uzeti ih prije dolaska moraju dolaziti u konzulate. Po njegovim riječima, treba omogućiti sustav online izdavanja viza.
Utjecaj na proračun
- Stoga je moguće 100-postotno usklađivanje s viznom politikom EU-a uz modernizaciju i digitalizaciju izdavanja viza. Turska je, primjerice, odličan primjer za to - dodao je Brkić. Uz to, odluka o ukidanju viza ima i negativan financijski utjecaj zbog neplaćanja pristojbi. - Ukidanje viznog režima ima izravni utjecaj na proračun BiH jer ubiremo pristojbe za izdane vize - dodao je. Po njemu, mnoge države su sugerirale da se pojednostavi i ubrza procedura izdavanja viza online aplikacijama, u zračnoj luci ili elektronički. Stoga je bitno 100 posto usklađivanje s viznom politikom EU uz modernizaciju i digitalizaciju izdavanja viza. Turska je odličan primjer za to. Europska komisija nedavno je BiH uputila i preporuke kako poboljšati sustav u upravljanju migracijama i azilom. Zato je bitno, po njima, "uskladiti viznu politiku Bosne i Hercegovine s EU popisom trećih zemalja za koje su potrebne vize, posebno onih trećih zemalja koje predstavljaju neregularne migracijske ili sigurnosne rizike za EU". Očekuje se i da će Bosna i Hercegovina nastaviti s naporima da se osigura učinkovita koordinacija upravljanja granicom i upravljanja migracijama. •