Odjeci summita održanog u povodu deset godina od pokretanja Berlinskog procesa - ambiciozne inicijative iza koje je stajala Njemačka, a koja je trebala ponovno fokus proširenja staviti na zapadnobalkanske države, održati europsku perspektivu u navedenim zemljama, ali i poboljšati njihovu regionalnu suradnju, osobito kada govorimo o ekonomiji, jasno upućuju na činjenicu da jugoistok Europe uslijed geopolitičkih promjena predstavlja prioritet od kojega Europa neće odustati, piše Večernji list BiH.
A očito je da se pitanje zapadnog Balkana namjerava riješiti u svojevrsnom paketu, o čemu svjedoči i izjava njemačkog kancelara Olafa Scholza, a koju prenosi portal Euronews. Scholz je naglasio da države mogu pristupiti samo zajedno, unatoč tome što će neke od njih vjerojatno ispuniti uvjete brže od drugih. Potaknuo je države da pomažu jedna drugoj.
Crna Gora se smatra prvom perspektivnom zemljom koja će se integrirati u Europu, unatoč tome što je proces počeo prije više od 20 godina. Dok Crna Gora očekuje da će ispuniti sve zahtjeve prije 2028. godine, Scholz je rekao kako se nada da će cijeli proces biti završen prije 2030. godine. U srži je suradnja zemalja okružja, a što je jedan od stupova Plana rasta koji je EU namijenila zemljama koje čine zapadni Balkan, namjeravajući podići njihov životni standard prije nego postanu punopravne članice. A dosadašnji primjeri pokazuju kako je regionalna suradnja moguća; tu je ukidanje roaminga, putovanja s osobnim iskaznicama, regionalno tržište, ogroman novac koji Europska unija daje kroz Plan rasta na području zapadnog Balkana.
- Napredak je više nego očit, a to se vidi u konačnici i po recentnim odlukama, poput one o otvaranju pregovora o pristupanju s Bosnom i Hercegovinom - naglasio je predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković. Također je jasno ukazao na ekonomski značaj i suradnju, kazavši kako Hrvatska sa šest zemalja jugoistoka Europe ima ukupno 7 milijardi eura razmjene godišnje, to je oko 11% hrvatske ukupne trgovinske razmjene, i važno je da su kao zemlja, koja podupire reformske napore uz ispunjavanje kriterija u okviru ovog formata, konstruktivan akter koji pridonosi jačanju europskog smjera nama susjednih zemalja. Na sastanku lidera predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto istaknula je kako Bosna i Hercegovina nastavlja predano raditi na jačanju regionalne suradnje te se pokazala kao pouzdan partner i neizostavan segment u cijelom procesu integracije prostora jugoistočne Europe u Europsku uniju. - Nastavljamo dinamiku koju smo počeli, osobito u razdoblju do konca tekuće godine, kako bismo ispunili preostali dio reformi i obveza - istaknula je predsjedateljica Krišto. Kako bi se ekonomski osnažile, šest država potpisalo je novi akcijski plan za jedinstveno regionalno tržište kao sastavni dio Plana rasta Europske unije (EU) za zapadni Balkan. Potpisan je i novi sporazumu o mobilnosti, koji uključuje pristup visokom obrazovanju. Kako je prije, najavljujući potpisivanje, rekao domaćin summita njemački premijer Olaf Scholz, potpisani dokumenti će “olakšati život ljudima”.
Jedinstveno tržište, kao što je Večernji list već pisao, jedan je od četiri stupa Plana rasta za zapadni Balkan. Ostala tri čine jačanje ekonomske integracije s jedinstvenim tržištem Europske unije, ubrzavanje temeljnih reformi, kao i povećana financijska pomoć, odnosno ukupno šest milijardi eura. BiH, nažalost, još uvijek nisu ispunila preduvjete iz Reformske agende kako bi ostvarila pravo na financijsku podršku, no optimizam postoji, kao i nada da će domaće snage uskoro uspjeti riješiti pitanje slanja cjelokupnog popisa usklađenih reformi.
Pitanje regionalnog tržišta nije nepoznanica kada je riječ o BiH. Naime, već dugi niz godina surađujemo s drugim zemljama u okviru CEFTA-e, a nova inicijativa o regionalnom tržištu bit će svojevrsni uvod u integraciju s jedinstvenim tržištem Europske unije. Sve zajedno otvara ogromne, usudili bismo se reći, i povijesno značajne prilike za domaće gospodarstvo, međutim, ne bez izazova koji se ogledaju u prvom redu kroz tematiku konkurentnosti. Da bi se bosanskohercegovački poslovni subjekti lakše izborili s onima iz zemalja okružja, nužno je značajnije ulaganje u modernizaciju proizvodnje, brendiranje, podizanje standarda radnika, poreznu reformu, poslovnu klimu općenito... U Berlinu je upravo bilo govora o CEFTA-i, čiji su sporazumi ocijenjeni iznimnim postignućem koje će omogućiti uspješnu provedbu trenutačnog Akcijskog plana za zajedničko regionalno tržište. Danijela Gačević, vršiteljica dužnosti direktora Tajništva CEFTA-e, izrazila je zahvalnost Njemačkoj i ostalim sudionicima Berlinskog procesa na podršci u usvajanju CEFTA sporazuma, naglasivši kako svaki od tih sporazuma donosi brojne konkretne koristi za građane i gospodarstvo. A Akcijski plan za zajedničko regionalno tržište otvorit će i nove mogućnosti kada govorimo o jačanju trgovine, mobilnosti i investicija.