porazni podaci

BiH i dalje lider po nezaposlenosti, prosječan broj nezaposlenih 527.900

Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL
BiH i dalje lider po nezaposlenosti, prosječan broj nezaposlenih 527.900
10.12.2016.
u 13:27
Stopa nezaposlenosti u BiH je gotovo tri puta veća nego u Sloveniji i Bugarskoj. Iza BiH se nalazi Makedonija, u kojoj je stopa nezaposlenosti 24,3 posto, a potom slijedi Crna Gora sa stopom od 18,3 posto, te Srbija 17,1 posto, Hrvatska 14,1 posto.
Pogledaj originalni članak

Iako je stopa nezaposlenosti u BiH, prema anketi o radnoj snazi, smanjena, primjetno je da je ona i dalje najveća u usporedbi sa svim zemljama regije, navedno je u dokumentu "Ekonomski trendovi za razdoblje siječanj - lipanj 2016", koji je objavila Direkcija za ekonomsko planiranje (DEP) BiH. 

Prema tom dokumentu, anketna stopa nezaposlenosti u BiH je u prvom polugodištu ove godine iznosila 25,4 posto i manja je za 2,3 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, ali je i kao takva najveća u okruženju, pišu Nezavisne novine. 

Primjera radi, stopa nezaposlenosti u BiH je gotovo tri puta veća nego u Sloveniji i Bugarskoj. Iza BiH se nalazi Makedonija, u kojoj je u ovoj godini stopa nezaposlenosti iznosila 24,3 posto, a potom slijedi Crna Gora sa stopom od 18,3 posto, te Srbija 17,1 posto, Hrvatska 14,1 posto. 

Prosječna stopa anketne nezaposlenosti u zemljama EU u tom razdoblju iznosila je 8,9 posto, što dovoljno prikazuje poziciju BiH u odnosu na te države. 

"U prvoj polovini ove godine nastavljen je trend smanjenja broja nezaposlenih osoba u BiH, osobito u drugom tromjesečju. Prosječan broj nezaposlenih u BiH u prvom polugodištu ove godine iznosio je 527.900", stoji u ovoj analizi. Kako se dodaje, u oba bh. entiteta broj nezaposlenih je smanjen, ali je u RS stopa smanjenja bila znatno brža. Tako je prosječan broj nezaposlenih u FBiH manji za 2,3 posto, a u RS 4,9 posto. 

Prema kvalifikacijkskoj strukturi, najveći doprinos smanjenju broja nezaposlenih u oba entiteta je u kategorijama nekvalificiranih i kvalificiranih radnika. U ovom dokumentu se navodi da je u EU i većini zemalja u okruženju registrirana niža stopa nezaposlenosti u prvom polugodištu ove godine. 

"Uz povećanje broja zaposlenih osoba, prosječne neto plaće u tom razdoblju u većini zemalja u regiji su zabilježile umjeren rast, izuzev Rumunije, dok je realni rast bio nešto veći zbog deflacije", navedeno je u ovoj analizi DEP-a BiH. Prema njihovim riječima, promatrajući visinu prosječne neto plaće, kao i prethodnu godinu, vidljivo je da je najveća prosječna plaća u Sloveniji, a najniža u Srbiji i Makedoniji. Kada je u pitanju zaposlenost, u ovom dokumentu se navodi da je u BiH u prvoj polovini ove godine nastavljeno postepeno povećanje broja zaposlenih ljudi i to po stopi od 1,5 posto, tako da je prosječan broj zaposlenih iznosio 720.500. 

Iako je najveća stopa rasta broja zaposlenih u BiH bila u području djelatnosti poslovanja nekretninama, i to od 10,5 posto, najznačajniji rast broja zaposlenih je bio u djelatnostima trgovine i industrijske proizvodnje, koji zapošljavaju najveći broj ljudi u BiH. 

Zoran Pavlović, ekonomski analitičar, kaže kako je očito da je domaćim vlastima u BiH najmanje važno koliki je stupanj nezaposlenosti i na koji način je moguće stvoriti bolju poslovnu klimu. 

"Definitino je sigurno da je to kritičan i trenutno najveći problem u BiH. Ta situacija sa stopom nezaposlenosti, osobito s nezaposlenim mladim ljudima, kojih je veliki broj, je do te mjere problematična ovdje pa se i u proračunu za iduću godinu za te namjene odvaja tek 1,7 posto ukupnog proračuna", rekao je Pavlović. On je dodao da je situacija takva da aktivne mjere zapošljavanja i proračunska podrška realnom sektoru, koji bi morao biti u mogućnosti zaposliti ljude, nisu u fokusu nijedne vlade u BiH. 

"Tako da praktično živimo u zemlji u kojoj se stvari takve vrste ne fokusiraju i njima se nitko posebno ne bavi osim zavoda za zapošljavanje i određenih programa, koji su zastarjeli u smislu zapošljavanja mladih ljudi", kazao je on i dodao da cijelu priču dodatno opterećuje činjenica da je naše tržište potpuno otvoreno i nema nikakvih elemenata koji bi mogli biti zaštita kako bi domaća proizvodnja mogla uspjeti izboriti se s konkurencijom iz inozemstva. 

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.