Bosna i Hercegovina i Hrvatska su se spajale i razdvajale u godini koja je iza nas. Neki će reći i doslovno jer, uz uvođenje eura kao valute, glavno obilježje ulaska Hrvatske u 2023. godinu je pristupanje tzv. schengenskom prostoru. Ovaj nedvojbeno veliki uspjeh za Hrvatsku ujedno stvara određene strahove u BiH, pa i kod ovdašnjih Hrvata.
Spojeni s EU-om
Ma koliko nadležni uvjeravali da se u praksi prelaska međudržavne granice ništa neće promijeniti, poznato je da su schengenska pravila čvršća i da će više od tisuću kilometara granice koja odvaja (ili spaja) Europsku uniju i BiH sada biti “podebljano”. Za neke je i otvaranje Pelješkog mosta “dokaz” razdvajanja BiH i Hrvatske. Činjenica je da je ovim generacijskim projektom Hrvatska spojila vlastiti teritorij zaobilazeći BiH, ali iskustva iz proteklih mjeseci nikako ne govore u prilog tome da je Pelješki most udaljio dvije zemlje. Naprotiv, svakodnevni život ljudi u Neumu danas je lakši, posebice u sezoni, jer ključna prometnica koja prolazi kroz grad nije zakrčena prometom, a i dva granična prijelaza, na ulazu u grad i izlazu iz njega, sada su znatno manje opterećena. S druge strane, ima i mostova i cesta koji neupitno povezuju dvije države, a čak i one koje se grade unutar BiH na određeni način omogućavaju da Hrvatska i BiH budu prometno spojene. Mostovi u Gradišci i Svilaju sigurno su važni u ovoj priči. Baš kao i cjelokupni koridor Vc koji se, sporije nego što je priželjkivano, ipak gradi od juga do sjevera BiH. Tu je i brza cesta Stolac - Neum pa započeti projekt izgradnje brze ceste kroz središnju Bosnu. Najavljuje se i povezivanje središnjih dijelova zemlje s Livnom i dalje Splitom brzom cestom. Sve su to projekti koji će skratiti putovanje između Hrvatske i BiH, učiniti ga znatno sigurnijim tijekom cijele godine. Logično je da se većina ovih projekata financira sredstvima Europske unije jer prometnim povezivanjem gradova unutar BiH, ali i svih njih sa susjednom Hrvatskom, EU na praktičan način pokazuje da njezino širenje na BiH nije samo isprazna politička priča. Te poruke posebno su značajne za bosanskohercegovačke Hrvate koji prirodno žele da su u svakom smislu povezani s Hrvatskom i da Schengen uistinu neće značiti novu prepreku. Možda je puhanje na hladno i rezerviranost u dijelu BiH prema ideji “Otvoreni Balkan”. Projekt koji snažno podržava Zapad za sada ne uključuje sve zemlje regije, pa ni BiH. Kod Hrvata, pa i Bošnjaka postoji strah da bi “Otvoreni Balkan” mogao biti svojevrsna zamjena za pristupanje BiH Europskoj uniji. Iako nitko ne dovodi u pitanje ekonomske i koristi od slobode kretanja u regiji općenito, mnogi se pribojavaju srpske dominacije i udaljavanja od Zapada.
Turbulentna godina
Teško da će se to dogoditi jer i ova je godina pokazala koliko su povezane BiH i Hrvatska, a samim time i EU. Hrvatska Vlada najzaslužnija je za dobivanje kandidacijskog statusa za članstvo BiH u EU. Jednako tako, Hrvatska je nastavila financijski snažno podupirati projekte svojih sunarodnjaka u BiH, od kojih korist imaju i svi drugi u ovoj zemlji. Tu su i brojne investicije, kao i intenzivna trgovinska razmjena. Naime, BiH najviše roba izvozi upravo u Hrvatsku. Gotovo 15 posto cjelokupnog izvoza otpada upravo na zapadnog susjeda. Udio Hrvatske u ukupnom uvozu u BiH nešto je manji i iznosi oko 10 posto. Treba svakako istaknuti da je vrijednost i uvoza i izvoza znatno veća nego godinu ranije. Bila je ovo svakako još jedna turbulentna godina u odnosima dviju zemalja koje su po mnogo čemu povezane. Dužina zajedničke granice, pa i zemljopisni položaj upućuju na jačanje veza. Povijest, kultura, jezik, ali ponajprije hrvatski narod, koji živi s obiju strana nove schengenske granice, uvijek će snažno povezivati Hrvatsku i BiH.
Europski put BiH, koji je pred kraj godine dobio novi zamah dodjelom kandidacijskog statusa, najbolji je način da se ta veza učini još čvršćom, neraskidivom. I u novim geostrateškim okolnostima pokazalo se da su Bosna i Hercegovina i Hrvatska itekako upućene jedna na drugu.