Prema karti Međunarodnog monetarnog fonda za 2023. godinu, Bosna i Hercegovina je u Europi s najvećom stopom nezaposlenosti, većom od 17 posto. Istovremeno, na entitetskim zavodima za zapošljavanje je gotovo 350 tisuća nezaposlenih. Poslodavci i analitičari tvrde da statistički podaci nisu točni i da su na evidenciji radnici koji rade na crno ili u inozemstvu, a preko zavoda za zapošljavanje ostvaruju socijalno i zdravstveno osiguranje i novčanu naknadu.
Apsurd bh. današnjice je da Bosna i Hercegovina prednjači po stopi nezaposlenosti u Europi, a da poslodavci stalno traže povećanje kvote za dozvole za uvoz radne snage iz inozemstva. U Federaciji BiH je na evidenciji 285.000 nezaposlenih, u Republici Srpskoj 64.000. U federalnom Udruženju poslodavaca kažu kako im je potrebno 30.000 radnika. Objašnjavaju kako većinom dolaze radnici iz drugih zemalja i to građevinske struke, jer naši radnici izbjegavaju raditi pomoćne i teške poslove, javlja BHRT.
„Ti podaci na Zavodu su fiktivni. Ne mogu jamčiti da 50 oposto radnika zbog benefita, zdravstvenog osiguranja i socijalnog davanja. Imate podatak da radnici borave u Njemačkoj u Hrvatskoj, a vode se kao da su nezaposleni u BiH i kada tražite radnika nemate dovoljan broj.“, kaže Suad Ećo iz Udruge poslodavaca Federacije BiH.
Slična situacija je i Republici Srpskoj gdje poslodavci uvoze radnu snagu iz Turske, Bangladeša, Nepala i Indije u građevinarstvu, prehrambenoj i drvnoj industriji i ugostiteljstvu.
“Mislim kako nije stvar da neće raditi, nego rade na drugom mjestu u sivoj zoni, privatno ili u poljoprivredi, a na Ured za zapošljavanje dolaze samo da bi dobili socijalna davanja od strane države. Sigurno se par tisuća traži, ali to nije jednostavan postupak, dok sve papire završite, dok ih primite, dok ih uhodate", navodi Saša Trivić, presjednik Unije udruga poslodavaca Republike Srpske.
Ekonomski analitičar Aleksandar Ljuboja ističe kako je prioritet uvezivanje potreba gospodarstva sa obrazovnim sustavom. Drugi problem je odljev radne snage u zemlje Europske unije.
"Imamo priliv radne snage, posebno niskokvalificirane i srednjekvalificirane u industrijske grane, poput građevine i da oni dolaze iz zemalja bliskog istoka i dalekog istoka jer imaju motiv financijski da zarade ovdje višestruko nego u domicilnim zemljama“, analitičar Ljuboja.
U Udruženju građana „Radnički pokret“ pitaju zašto se ne vodi službena evidencija koliko radnika iz Bosne i Hercegovine radi u inozemstvu.
„Ima posla u BiH, ima i nezaposlenih radnika, ali s obzirom na plaće ljudi gledaju da odu odavde nego da rade za minimalac i da krpe kraj s krajem.", kaže Dražan Pejaković iz Udruge građana „Radnički pokret“.
Zabrinjavajuće je da Bosna i Hercegovna svake godine izgubi po jedan grad, većinom radno sposobne i obrazovane radne snage. Prema podacima Unije za održivi povratak i integracije, više od 600.000 građana je napustilo Bosnu i Hercegovinu u posljednjih deset godina.