Hercegovačka vina, ljubuški i nevesinjski krumpir, posavska žita, visočka pečenica... samo su neki od vrlo prepoznatljivih, no i dalje nedovoljno brendiranih proizvoda Bosne i Hercegovine, a koje čekaju brojni izazovi na današnjem globaliziranom i često promjenjivom tržištu, piše Večernji list BiH.
Pravila zaštite
A brojni su i proizvodi koji tek trebaju dobiti svoju priliku na policama domaćih trgovina, kao i onih na regionalnim i europskim tržištima. Neki od njih uključuju ljekovito bilje s krških podneblja Hercegovine, paprike s kraških polja, kornišone i šljive iz središnje Bosne... Europska unija na vrlo precizan način propisala je zaštitu autohtonih, odnosno izvornih proizvoda oznakom zemljopisnog podrijetla, a na putu integriranja BiH je također propisala pravila koja bi trebala voditi što učinkovitijoj zaštiti domaćih autohtonih proizvoda.
Prof. dr. sc. Marko Ivanković, ravnatelj Federalnog agromediteranskog zavoda Mostar, u izjavi za Večernji list kaže kako u BiH postoji mogućnost zaštite poljoprivredno-prehrambenih proizvoda kod Instituta za intelektualno vlasništvo BiH i Agencije za sigurnost hrane. Zaštita poljoprivredno–prehrambenih proizvoda u BiH moguća je na osnovi Zakona o hrani (Službeni glasnik BiH, broj 50/04), donesen je pravilnik o izgledu i načinu korištenja zaštićenog znaka oznake podrijetla (Protected Designation of Origin - PDO), oznake zemljopisnog podrijetla (Protected Geographical Indication - PGI) i oznake zajamčeno tradicionalnog specijaliteta (Traditional Specialities Quaranteed - TSG) prehrambenih proizvoda. No, napominje kako postoji neusuglašenost naziva kod ovih dviju institucije.
Profesor Ivanković podsjeća kako su prošle godine imali zanimljivo istraživanje HAZU-a u BiH - projekt pod nazivom “Identifikacija proizvoda s potencijalom zaštite izvornosti (PDO i PGI) i tradicionalnog ugleda (TSG) u cilju očuvanja kulturno–povijesne baštine Bosne i Hercegovine”, koji je financiralo Federalno ministarstvo obrazovanja, kulture i sporta.
U projektu je provedena anketa na uzorku N = 54, od čega su dobili 46 povratnih odgovora. Voditelj projekta bio je upravo prof. Ivanković i suradnik prof. dr. sc. Jure Beljo.
Daljnje aktivnosti
- Identificirali smo 48 proizvoda koji imaju potencijal za zaštitu gore navedenim oznakama (PDO, PGI i TSG). Nakon ovoga potrebno je pristupiti daljnjim aktivnostima, a to su, prije svega, organiziranje proizvođača u udruge koje će dalje raditi sa stručnjacima na konačnoj zaštiti poljoprivredno-prehrambenih proizvoda na razini BiH - kazao je profesor Ivanković.
Na naš upit što takav proces kao i proces brendiranja mogu značiti za domaću poljoprivrednu proizvodnju, profesor Ivanković je istaknuo kako BiH ima veliki potencijal za zaštitu proizvoda jednom od oznaka kvalitete (izvorni proizvod, proizvod sa zaštićenim zemljopisnim podrijetlom ili zajamčeno tradicionalni specijalitet). Također, ispitivanja su, objasnio je, potvrdila hipotezu da navedeni proizvodi imaju veliku ulogu u prihodima ruralnih područja BiH, pozitivan utjecaj u očuvanju kulturno-povijesne baštine, a pozitivno utječu na razvoj ruralnog turizma.