Zbrojiti i analizirati cjelokupan iznos sredstava koje je BiH do sada, u obliku bespovratnog novca ili putem povoljnih kredita, dobila od Europske unije za različite namjene, analiza je koja traži sagledavanje svih segmenata novčane potpore, od kojih su mnogi realizirani kroz medijski manje eksponirane programe, no ako se pogledaju glavni izvori financiranja putem bespovratnih sredstava, može se utvrditi kako je BiH do sada dobila ili dalje koristi više od 2,5 milijardi eura, odnosno 5 milijardi maraka grant novca, počevši od IPA fondova, preko bilateralnih programa pa do Investicijskog okvira za zapadni Balkan, piše Večernji list BiH. Kada se tomu dodaju i povoljni krediti, ali i investicije koje slijede kao posljedica izravnog ulaganja sredstava, ovaj je znatno veći.
IPA II i IPA III
Kada je riječ o najaktualnijem mehanizmu pretpristupne pomoći - IPA III mehanizmu, u prvoj godini IPA III ciklusa (godišnji akcijski plan IPA 2021.) Komisija je dodijelila 73 milijuna eura za BiH, dok je za godišnji akcijski plan IPA 2022. Komisija izdvojila 45,5 milijuna eura. IPA III također uključuje 70 milijuna eura iz paketa energetske podrške BiH, dodijeljenog u okviru godišnjeg akcijskog plana IPA 2023. BiH je isto tako korisnica pomoći pružene kroz Investicijski okvir za zapadni Balkan (WBIF), a koji se također financira kroz IPA III. Prema podacima iz srpnja prošle godine, kroz IPA III za BiH je do tada bilo odobreno i izdvojeno ukupno 715,2 milijuna eura, i to u prosincu 2021. 404,7 milijuna eura, u lipnju 2022. godine 6,9 milijuna eura te u lipnju prošle godine 303,6 milijuna eura.
Kako je navedeno u izvješću Europske komisije objavljenom u studenome prošle godine, naglašeno je kako je Europska unija glavni pružatelj financijske pomoći Bosni i Hercegovini, posebno u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA), a kada je, primjerice, riječ o okviru IPA II za razdoblje 2014. - 2020., riječ je o iznosu od 565,77 milijuna eura. U okviru EIP-a Bosna i Hercegovina koristi portfelj tekućih/aktivnih bilateralnih IPA fondova od 934 milijuna eura, kojim se angažiraju dodatna sredstva u iznosu od 2,595 milijardi eura. Bosna i Hercegovina također ima koristi od ulaganja kroz Investicijski okvir za zapadni Balkan (WBIF). Od 2009. godine WBIF je Bosni i Hercegovini osigurao investicijsku i tehničku pomoć u iznosu od oko 717 milijuna eura bespovratnih sredstava. Trenutačni portfelj WBIF-a iznosi 640 milijuna eura bespovratnih sredstava za ulaganja koja se procjenjuju na 2 milijarde eura. BiH u proračunskom razdoblju do 2027. sudjeluje u osam programa, i to tri transnacionalna, tri prekogranična i dva međuregionalna programa teritorijalne suradnje. Večernji list imao je uvid u proračune te namjene svakog od njih, pri čemu se ukupna vrijednost svih onih u kojima sudjeluje BiH približava iznosu od 1,3 milijarde eura, točnije milijardu i 297,9 milijuna, no pritom treba uzeti u obzir da oni financijski vrjedniji, poput Interreg Europea, uključuju sudjelovanje većeg broja država, u konkretnim primjeru 29, što znači da je potrebno uložiti mnogo više energije u pripremu i pisanje programa koji će se izboriti svojom konkurentnošću. U pogledu prekogranične suradnje ključnu ulogu igra Republika Hrvatska kao strateški partner BiH, koja konstantno lobira za što izdašniju pomoć projektima od kojih će koristi imati lokalne zajednice diljem BiH.
Više investicija
U razdoblju koje je pred nama očekuje se nastavak i povećanja financijske podrške Europske unije BiH, a u tom segmentu najveću vrijednost imat će novi Plan rasta za zapadni Balkan, koji donosi i novi instrument vrijedan 6 milijardi eura za sve zemlje u ovom području. Od navedene brojke, 2 milijarde eura bit će bespovratna pomoć, dok će iznos od 4 milijarde eura biti u obliku povoljnih kredita, no “kvaka” je da će isplata biti uvjetovana time da partneri na zapadnom Balkanu provedu određene socioekonomske i temeljne reforme. Osim izravnog novčanog poticaja, novi Plan rasta donosi i još nekoliko prednosti koje će imati izravnog utjecaja na životni standard žitelja BiH, a među ostalim, osobito je bitan kut jačanja ekonomske integracije s jedinstvenim tržištem Europske unije, pod uvjetom da se zapadni Balkan uskladi s pravilima jedinstvenog tržišta i otvori odgovarajuće sektore i oblasti svim svojim susjedima istodobno, u skladu sa zajedničkim regionalnim tržištem. Predlaže se sedam prioritetnih aktivnosti: slobodno kretanje roba, slobodno kretanje usluga i radnika, pristup jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA), olakšavanje cestovnog prijevoza, integracija i dekarbonizacija energetskih tržišta, jedinstveno digitalno tržište te integracija u industrijske lance opskrbe. Budući da sam plan kao preduvjet svoje realizacije ima ubrzanje temeljnih reformi, uključujući klaster temeljnih sektora, jasno je kako će isti omogućiti i više stranih investicija na tlu zemalja zapadnog Balkana, pa tako i Bosne i Hercegovine.