Kada je 15. veljače 2016. godine hrvatski član Predsjedništva BiH i predsjedatelj te institucije dr. Dragan Čović podnio zahtjev za članstvo u EU, otvorile su se nove perspektive integracijskih procesa zemlje koja ima aspiracije postati punopravna članica velike europske obitelji suvremenih demokratskih društava, a ovaj potez na jasan je način potvrdio stratešku opredijeljenost BiH, koja svoju budućnost vidi upravo u okviru EU-a, piše Večernji list BiH. Jamac je to stabilizacije političkih prilika i konačne harmonizacije međunacionalnih odnosa, a upravo je predavanje zahtjeva bio jedan od dvaju povijesno značajnih događaja na europskom putu zemlje. Drugi je dobivanje statua kandidata u prosincu 2022. godine. U očekivanju trećeg događaja koji će utrti europski put zemlje, odnosno odobravanja početka pregovora, a što bi moglo uslijediti u ožujku ove godine, u BiH su stigli hrvatski premijer Andrej Plenković, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen te nizozemski premijer Mark Rutte. Cilj - ohrabriti domaće političke predstavnike za ubrzanje ispunjavanja preostalih uvjeta, ali i uputiti jasnu poruku o europskoj budućnosti BiH, kao i uzajamnom značaju procesa kojim će se udariti važan temelj stabilnosti na jugoistoku Europe.
Počeci odnosa
Prilika je ovo i za prikazati kronologiju odnosa BiH i EU-a, koji sežu još u 1997. godinu, kada Vijeće ministara Europske unije postavlja političke i ekonomske uvjete za razvoj bilateralnih odnosa, a BiH se pruža mogućnost korištenja autonomnih trgovinskih povlastica. Već godinu poslije uspostavljena je EU/BiH Konzultativna radna skupina (Consultative Task Force - CTF) koja osigurava tehničku i stručnu pomoć u području administracije, regulatornog okvira i politike, dok 1999. počinje proces stabilizacije i pridruživanja (Stabilisation and Association Process - SAP). Proces stabilizacije i pridruživanja nudi jasnu mogućnost integracije za BiH, kao i ostalih pet zemalja regije zapadnog Balkana u EU. Godinu poslije uvedene su autonomne trgovinske mjere (Autonomus Trade Measure – ATM), kojima je i proizvodima iz BiH olakšan pristup unutarnjem tržištu EU-a. Uslijedila je odluka Europske komisije iz studenoga 2003. godine kada je usvojena ocjena studije izvedivosti sa 16 prioritetnih područja u kojima bi suštinski reformski napredak bio osnova Europskoj komisiji da preporuči Vijeću EU otvaranje pregovora s BiH o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. U ožujku 2004. Vijeće Europske unije usvojilo je prvo Europsko partnerstvo s BiH, a u studenome 2005. počeli su pregovori o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. Već u prosincu 2007. parafiran je spomenuti sporazum, a u lipnju iduće godine i potpisan. Dobre vijesti uslijedile su 2010. godine kada je ukinut vizni režim za žitelje BiH, 2011. počeo je strukturirani dijalog u pravosuđu, a u lipnju 2012. za BiH je uručena Mapa puta za zahtjev za članstvo BiH u EU.
Ubrzanje
U srpnju 2013. Hrvatska postaje članica EU-a, a što je značilo i kako BiH dobiva najiskrenijeg zagovornika u Bruxellesu. Uslijedile su i ekonomske povlastice kroz pokretanje IPA II mehanizma 2014., dok je 2015. na snagu stupio Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju te su pokrenuti prvi sastanci Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje i Odbora stabilizaciju i pridruživanje. BiH je u prosincu 2016. podnijela zahtjev za članstvo u EU, a krajem iste godine uručen joj je i upitnik Europske komisije. Sve navedeno značilo je i dodano ubrzanje u operacionalizaciji ispunjavanja reformi te BiH početkom 2018. šalje odgovore na postavljeni upitnik. Nakon odgovora na dodatna pitanja, u svibnju 2019. Europska komisija usvaja Mišljenje o zahtjevu za članstvu te definira 14 ključnih prioriteta na kojima su vlasti u BiH naporno radile idućih godina. Nagrada je uslijedila u prosincu 2022. dobivanjem statusa kandidata, s ubrzanjem rada na preostalim prioritetima iz Mišljenja. Europsko vijeće je u prosincu 2023. poslalo i poruku kako će EU otvoriti pregovore s BiH kada se postigne potreban stupanj usklađenosti s kriterijima za članstvo te je upućen poziv Komisiji da podnese izvješće do ožujka ove godine u cilju donošenja takve odluke.
U kontekstu ukupne europske perspektive BiH treba ukazati na aktivno zalaganje Republike Hrvatske u institucijama EU-a u cilju prepoznavanja povijesne važnosti bržeg integriranja BiH. Upravo je hrvatsko lobiranje dovelo do statusa kandidata, a samim tim do jačanja svijesti u Bruxellesu kada je riječ o pozitivnim učincima za unutarnju stabilnost BiH, ali i stabilnost cijelog jugoistoka Europe.