Prošloga tjedna Europski parlament razmatrao je izvješća o napretku za četiri države sa zapadnoga Balkana. Među njima nije bilo Bosne i Hercegovine. Eurozastupnica Željana Zovko u intervjuu za Večernji TV izrazila je očekivanje kako će BiH napraviti iskorak u ovoj godini na putu k EU. Preduvjet za to je izmjena Izbornog zakona.
Zašto nije bilo izvješća o BiH na plenarnome zasjedanju Europskog parlamenta?
- Nema ni BiH ni Crne Gore. Izvješće o BiH odgođeno je zbog izmjena Izbornog zakona i održavanja izbora u Mostaru. Zbog toga se kasni s kompromisnim amandmanima koje očekujemo nakon Uskrsa kada bi ih izvjestitelj trebao dostaviti. Tada će biti jasnije kako se usuglasio s drugim političkim grupacijama oko amandmana koje smo predlagali. Nadam se da bismo do toga datuma mogli imati dodatnog razloga za slavlje, a to podrazumijeva postizanje dogovora o izmjeni Izbornog zakona koji bi bio na tragu primjena odluka svih sudova, od slučaja “Ljubić” do presuda “Sejdić - Finci”. Tada bismo BiH zasigurno mogli pozdraviti kao uspješan projekt te bi se stvorili uvjeti za stjecanje kandidacijskog statusa. Moguće je da se zbog toga i čeka s ovim izvješćem.
Rekli ste kompromisni amandmani. Možete li reći na što se odnose?
- Izvješće se radi, kao i rezolucija nastavno na izvješće Europske komisije. Sada ćemo imati sveobuhvatni pregled svega onoga što je Europska komisija navela u svom izvješću o napretku. Nacrt izvješća koji piše Paulo Rangel, koji dolazi iz redova naše političke grupacije, treba biti upotpunjen amandmanima osam političkih skupina EP-a kako bi dobio potporu na Vanjskopolitičkom odboru, a onda i na planeranome zasjedanju Parlamenta. Ja sam ulagala amandmane sa zastupnicima koji na sličan način razmišljaju. Ovdje u EP imamo posve različita stajališta o tome kako bi BiH trebala izgledati, od krajnje ljevice do desnice. Mi (EPP) smo centar koji zagovara europska rješenja. Ujedno, Europski parlament najveći je zagovornik proširenja Unije i nije svejedno kako će izgledati izvješće. Budući da sam rođena u Mostaru, posebno sam zainteresirana da izvješće o BiH bude krajnje pozitivno. BiH treba konačno profunkcionirati kao zajednica koja spaja narode i građane te europske vrijednosti.
Spomenuli ste različite političke opcije, no jedna od njih iz redova Zelenih jako je pristrana oko BiH i zastupa isključivo stajališta bošnjačke strane. Zašto je to tako?
- EPP i Zeleni prilično se razlikuju oko više pitanja, ponajprije oko migracijskih tokova. Imam iznimno velik otpor kada zagovaram da se zemljama zapadnog Balkana pomogne u očuvanju granica i sprječavanju ilegalnih migracija. Kada je u pitanju BiH, odnosno višenacionalna i višekulturalna zemlja, nije mi jasno zašto se tako ponašaju. Ponajprije stoga jer u okviru njihove grupacije djeluje Neovisna katalonska stranka i Škotska nacionalna stranka, koja se zauzima za svoju neovisnost, odnosno “separatizam”. S druge pak strane, iz te se grupacije oko BiH zalažu za ukidanje svih tih višenacionalnih obilježja koja su zaštitni znak EU. Moguće da je takav odnos rezultat činjenice da su njihovi aktivisti godinama bili u Sarajevu, gdje su stekli pogrešan dojam o BiH i njezinu uređenju. No, iako su imali poziciju da pomognu popraviti neke stvari, oni nisu ništa napravili u BiH.
U BiH se, što tajno što javno, vode razgovori o izmjeni Izbornog zakona. U kojem smjeru vidite rješenje?
- To rješenje mora izroditi kompromis kao što je bio slučaj s Mostarom. Tamo sada imamo Gradsko vijeće i gradonačelnika te grad funkcionira. Rješenje koje se traži među lokalnim stranama uz potporu SAD-a i EU-a mora konačno BiH oteti od trećih zemalja koje tu imaju iznimno štetan utjecaj. To je i sigurnosno pitanje za BiH. Izborni je zakon, koji će zajamčiti mogućnost da svaki narod bira svoje predstavnike, ključ i ta veza mora postojati. Daytonski mirovni sporazum grubo je narušen nametanjem člana bh. Predsjedništva koji nema nikakvu poveznicu s Hrvatima, ali i s Domom naroda. Mi imamo destabiliziranu situaciju u kojoj se stalno potiče konflikt, a na vanjskopolitičkom planu BiH nema jedinstven glas. U sljedećih mjesec dana otvorit će se pitanje zapadnog Balkana. Svi su svjesni kako je ovo iznimno osjetljiva situacija. Ohrabruje što je nova američka administracija zainteresirana da se stvari u BiH slože.
Bošnjački mediji i lobisti često tvrde da Hrvati i Hrvatska ne žele rješenje “Sejdić - Finci”, da potiču podjele, stvaranje Herceg Bosne i njezino odcjepljenje od BiH. Kako to komentirate?
- Predugo je u BiH status quo i predugo se ne rješavaju ključni prijepori. Migrantska, ali i zdravstvena kriza pokazala je da će na udaru biti granice RH, odnosno granice EU. Iz praktičnih razloga Hrvatska je zainteresirana imati stabilnost na svojim granicama te da joj susjed ne bude propala država. Upravo je to uloga RH. Kada je Hrvatska predsjedala EU-om, premijer Plenković stavljao je na vrh agende BiH i Balkan. Kritizirati takav pristup je malicioznost. Iz svih drugih zemalja Hrvatsku se traži da bude njihov odvjetnik, a iz BiH stižu takvi glasovi. Uz to, u BiH živi 1,1 milijun hrvatskih državljana jer je toliko dokumenata RH izdala. Nisu svi oni Hrvati, nego su i Bošnjaci i Srbi. Sva ta propaganda protiv Hrvatske dio je fake newsa koji su pak rezultat nastojanja trećih zemalja da BiH i zapadni Balkan ne idu k EU. O tome smo ovdje radili i istraživanja. Jasno se borimo protiv štetne uloge Rusije, Turske i Kine.
Je li moguće ujediniti i provesti presude “Sejdić - Finci” i “Ljubić”?
- Apsolutno je sve moguće. Pozdravljam vas iz Bruxellesa, doslovno sjedišta kompromisnih rješenja. Do 1967. godine u Belgiji nije bio preveden Ustav na službene jezike. Samo je jedna zajednica imala taj prijevod, a onda je stigao na flamanskome jeziku. Tijekom 1981. stigao je prijevod na njemački jezik. Belgija je federalna zajednica gdje imate ispunjene sve specifičnosti zajednica. I imate federalizam koji zadovoljava građane, ali i pojedinačne jezične i kulturološke skupine. Dovoljno je samo prošetati Bruxellesom i steći zaključak kako bi BiH mogla biti Belgija zapadnog Balkana i predvodnica integrativnih procesa. Sve ovisi samo o dobroj volji političara kako bi se postiglo salomonsko rješenje.
Šef diplomacije Gordan Grlić Radman predstavio je prošloga tjedna non-paper o potrebi reformi u BiH, ali u Sarajevu to se opet predstavilo miješanjem u unutarnje stvari BiH. Je li to tako?
- Apsolutno nije tako. RH ima partnerstvo ključnih zemalja oko toga dokumenta kako bi odblokirali BiH. To je rješenje koja apsolutno pozdravljam. Onaj tko kaže da je to protiv BiH zapravo ne želi ovu zemlju u EU. Ti koji to govore zapravo ne znaju koliko je teško privući pozornost na bilo koje vanjsko pitanje.
Što bi za BiH značilo stjecanje statusa kandidata za EU?
- Dio sam pregovaračkog tima s gospodinom (Toninom) Piculom za IPA fondove i upravo usuglašavamo tu treću omotnicu. Radi se o fondovima teškim 13 milijardi eura. Kada postanete zemlja kandidatkinja, otvaraju se daleko veća sredstva. A to su mogućnosti za mlade, za mala i srednja poduzeća, ulaganje u obrazovanje. To bi bio svojevrsni Marshallov plan za BiH i zapadni Balkan. Odbacivati takve ponude, odnosno kompromise, dok imate najveće zagovornike u EU, zapravo je biti najveći neprijatelj svome narodu i državi.
Tri naroda još uvijek na različit način vide BiH, od unitarizma i dominacije do separatizma, odnosno veće autonomije. Što je srednji put za BiH?
- Mi smo federalizam ponudili u EP i on jedini izvlači BiH iz ambisa ekstremnih želja unitarizma i separatizma. Oba ta puta dijele BiH na dvoje.•