Nakon neuspješne runde pregovora političkih stranaka u Neumu ostalo je nekoliko ključnih pitanja na koja trenutačno ne postoji odgovor, a neka od njih odnose se na nužnost postizanja rješenja u predviđenom roku, kao i upitnu mogućnost da Središnje izborno povjerenstvo uopće raspiše izbore u situaciji u kojoj je iznimno važan članak Izbornog zakona izbrisan, piše Večernji list BiH.
Kada se tomu doda i činjenica da Središnje izborno povjerenstvo ne može preuzeti ulogu Parlamenta BiH i donositi ad hoc rješenja, jasno je kako ulazimo u možda najsloženiju političku situaciju nakon Daytona. No, nije sve izgubljeno; primjer Mostara pokazuje nam da je dogovor moguć i u posljednjem trenutku.
Postoji mogućnost
Naime, prvi dio sporazuma iz Mostara, kojim je dogovorena promjena Izbornog zakona s ciljem održavanja izbora u tom gradu, potpisan je u lipnju 2020., a već je u srpnju došlo do izmjene u Parlamentarnoj skupštini BiH čime su se stekli uvjeti za održavanje izbora, no, datum festivala demokracije u gradu na Neretvi bio je pomaknut za dva mjeseca u odnosu na ostale lokalne zajednice u BiH. Unatoč poteškoćama, na ovom se primjeru pokazalo kako dogovor, povijesni moglo bi se reći, uvjetuje rokove i datume te bismo onda analogijom mogli doći do zaključka kako je moguće napraviti iznimku te pomjeriti datum održavanja ako bi to značilo dati priliku realizaciji dogovora kojim će se nakon dvadeset i više godina uskladiti međunacionalni odnosi, a posebice u Federaciji BiH. No, da bi došlo do dogovora, treba provesti ono što je naložio Ustavni sud BiH.
Predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora BiH Božo Ljubić u intervjuu za dnevnik.ba nedavno je govorio o stanju nakon neumskih razgovora, a poseban je fokus pritom dao na mogućnost provedbe izbora u situaciji u kojoj je Ustavni sud BiH stavio izvan snage dijelove Izbornog zakona.
- Ustavni sud je naložio Parlamentarnoj skupštini da provede odluku u roku šest mjeseci. Kako Parlament nije proveo odluku, Ustavni sud je određene članke Izbornog zakona "brisao" iz Izbornog zakona. Tako mi danas nemamo ustavan Izborni zakon kako bismo proveli izbore na osnovi Ustava - riječi su Ljubića. I zaista, iako neki to zaboravljaju ili pak prešućuju, rješenjem Ustavnog suda BiH objavljenom u Službenom glasniku BiH broj: 54/17 od 28. 7. 2017. godine odredba članka 10.12 stavak (2) Izbornog zakona BiH u dijelu: "Svakom konstitutivnom narodu se daje jedno mjesto u svakoj županiji", prestala je vrijediti od 29. 7. 2017. godine. Drugim riječima, BiH nema ključnu stavku Izbornog zakona temeljem koje bi se implementirali rezultati. A taj stavak može jedino izmijeniti najviše zakonodavno tijelo u državi - Parlamentarna skupština BiH. Brisanje spomenutog članka posljedica je činjenice da Parlament BiH, zbog odbijanja bošnjačkih stranaka, nikada nije usvojio promjene Izbornog zakona, iako su Hrvati iste slali u proceduru.
Legitimno predstavljanje
A promjene su nužne budući da je Ustavni sud u svojoj presudi jasno utvrdio kako mora postojati legitimno političko predstavljanje konstitutivnih naroda u svim institucijama gdje to Ustav predviđa, a bit je poštivanje Ustava i vladavina prava. U presudi BiH U-23/14 po apelaciji Bože Ljubića u točki 47. Ustavni sud "podsjeća da se prema općem načelu demokracije pravo na demokratsko odlučivanje ostvaruje legitimnim političkim predstavljanjem koje mora biti utemeljeno na demokratskom izboru onih koje predstavlja i čije interese zastupa. U tom smislu veza između onih koje predstavlja i njihovih političkih predstavnika na svim administrativno-političkim razinama je ta koja omogućava legitimitet predstavnicima zajednice. Dakle, samo legitimitet predstavljanja stvara temelj za stvarno sudjelovanje i odlučivanje".