Moru zakona koji u Bosni i Hercegovini nisu i neće biti usvojeni definitivno je pridodan i onaj o neradnim danima u vrijeme vjerskih blagdana. Pokušaj Vijeća ministara da barem djelomično uredi i harmonizira oblast neradnih dana u zemlji te ujedno ispuni obvezu iz ugovora zaključenih s crkvama i vjerskim zajednicama, oborile su bošnjačke stranke, a prednjačio je SDP.
Jedinstvo stranaka
Iako se oko mnogih pitanja ne slažu, ovdje su bili jedinstveni. Predstavnici Bošnjaka u oba parlamentarna doma odlučili su blokirati usvajanje ovog zakona, zahtijevajući da se pitanje neradnih dana za vjerske blagdane uredi jedinstvenim propisom koji bi obuhvatio međunarodne i državne praznike. Kao što je poznato, oko toga u daytonskoj BiH nema političke suglasnosti i teško da će je i biti u skorije vrijeme. Sporni su datumi koji se odnose na proglašenje neovisnosti BiH i zasjedanje ZAVNOBiH-a, jer srpska strana ne pristaje da se oni na bilo koji način tretiraju kao državni praznici. Vjerski blagdani nisu sporni, ali u ovakvim političkim okolnostima ni oni neće biti na jedinstven način tretirani na cijelom prostoru BiH. U Parlamentu je čak osporen ustavni temelj za usvajanje zakona o neradnim danima u vrijeme vjerskih blagdana. Takav epilog mogao se i naslutiti nakon što je Vijeće ministara BiH većinom glasova, a ne jednoglasno, utvrdilo prijedlog ovog zakona kojim je određen podjednak broj neradnih dana, po pet dana u godini, za obilježavanje definiranih vjerskih blagdana za pripadnike Islamske zajednice, te pravoslavne, katoličke i židovske vjere, kao i za pripadnike ostalih vjera u BiH.
Uskladiti zakone
Sukladno predloženom zakonu, u roku od šest mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu entiteti i Distrikt Brčko BiH bili bi obvezni svoje zakone o blagdanima uskladiti s ovim zakonom. Time bi se prvi put ovo pitanje reguliralo u Federaciji, koja uopće nema zakon o blagdanima, a uskladili bi se i zakoni koji su usvojeni u Republici Srpskoj i Distriktu Brčko. Donošenje ovakvog zakona jedna je od obveza proisteklih iz sporazuma koje je BiH zaključila pojedinačno sa Svetom Stolicom i Srpskom pravoslavnom crkvom, a takva odredba naći će se i u sporazumu države s Islamskom zajednicom BiH, čija je priprema u završnoj fazi. U izradi ovog zakona konzultirane su sve veće vjerske zajednice na prostoru BiH i one su kroz stajalište svog međureligijskog vijeća dale vrlo pozitivne ocjene o prijedlogu ovog zakona.