Ove godine BiH mora vratiti inozemni dug u visini od 927,2 milijuna maraka, što će, kako tvrde u svom izvješću ekonomski stručnjaci iz Centralne banke BiH, predstavljati dodatne pritiske na proračune Federacije BiH i Republike Srpske. Nadalje tvrde kako projekcije rasta prihoda od neizravnih poreza u idućim godinama nisu razmjerne planiranim izdvajanjima za servisiranje vanjskog duga, piše Večernji list BiH.
Utjecaj na BDP
U idućim godinama izmirivanje vanjskog duga imat će velikog utjecaja i na visinu BDP-a kod građana. Prošle godine vlasti u BiH zadužile su se u inozemstvu za 700 milijuna maraka koje će se otplaćivati idućih nekoliko godina. Od toga iznosa više od 249 milijuna maraka otišlo je za izgradnju autoceste, obnovu cesta, gradske infrastrukture, željeznica... Oko 159 milijuna maraka uzeto je od MMF-a, veći dio kredita potrošen je za sektor zdravstva, elektroenergetski sektor. Entitetske vlade FBiH i RS-a nedostatak novca u svojim proračunima sanirale su tako što su podizale kredite kod komercijalnih banaka ili su izdavale vrijednosne papire na domaćem tržištu.
Povećana zaduženost
Na kraju 2016. godine zaduženost opće vlade, na temelju vrijednosnih papira, prešla je iznos od 1, 21 milijardu maraka, što je za 48 milijuna maraka više u odnosu na godinu dana ranije. Ukupna izloženost banaka prema sektoru vlade, kako tvrde u Centralnoj banci BiH, povećana je za 2,2% u odnosu na 2015. godinu. Najviše se na ime prodaje vrijednosnih papira zadužila Vlada RS-a - više od 468 milijuna maraka, a potom Vlada FBiH s više od 460 milijuna maraka. Već petu godinu za redom unutarnji i vanjski dug FBiH stalno rastu te, po najnovijim analizama koje su se našle ispred zastupnika i izaslanika obaju domova federalnoga Parlamenta, iznose 6.537,16 milijardi maraka, od čega se 80,67% odnosi na vanjski i 10% na unutarnji dug. Zabrinjava rast unutarnjeg duga u FBiH, koji ima tendenciju stalnog rasta, a u Vladi FBiH to objašnjavaju povećanim isplatama sredstava multilateralnih financijskih institucija u svrhu financiranja infrastrukturnih projekata i kao potpora proračunu FBiH od Svjetske banke, EBRD-a, EIB-a, MMF-a. Unutarnji dug raste jer se federalna Vlada nekoliko godina zbog proračunskoga manjka zadužuje izdvajanjem obveznica i rizničnih zapisa radi osiguranja sredstava za financiranje proračuna FBiH i održavanja njegove likvidnosti. Najveći iznos unutarnjeg duga Vlade FBiH je u obliku vrijednosnih papira, uključujući one emitirane za izmirenje obveza iz osnova stare devizne štednje i ratnih potraživanja, iznosio 994,89 milijuna KM. Veliki dug po različitim osnovama zabilježen je i kod županija. Stanje duga županija po osnovi kreditnoga zaduženja iznosi 465,20 mil. maraka, od čega se na vanjski dug odnosi 290,74 milijuna, a na unutarnji 174,46 milijuna, dok potencijalne obveze županija po osnovi izdanih jamstava iznose 92,25 milijuna KM.