Dugo toplo ljeto ide dalje. Poljoprivrednici kažu da im je jednako teško i ovo pandemijsko doba, kao i ona doba prije jer se za njih ništa ne mijenja. Koliki god prinosi budu, uvozom ih se uporno želi obeshrabriti i prisiliti da se pronalaze u nekoj drugoj branši, a ne u proizvodnji hrane.
Kvalitetan urod
Rodili su ovih dana krumpiri, ljudi pripremaju zalihe pšenice i ječma kako za svoje potrebe tako i za prodaju, na redu je sezonsko voće i povrće. Sve po kvaliteti izgleda dobro, ali onda dođe stranac kojem je omogućeno da cijenu sruši do besvijesti...
Razgovaramo s Draganom Pavlovićem, predsjednikom Seljačkog saveza Federacije BiH. Dugogodišnji poljoprivredni proizvođač i borac za prava poljoprivrednika kaže da poljoprivrednici nisu nimalo zadovoljni. - To vam je priča o stanju na tržištu. Prinosima smo zadovoljni, radili smo vrijedno cijelu sezonu, bili na svojim imanjima. Ono što je došlo na urod bogato je rodilo, plodova ima. Međutim, stanje na tržištu je takvo da i dalje dominira ono što je uvozno i to najbolje funkcionira, nažalost. Mi svojim prinosima, njihovom kvalitetom, možemo biti zadovoljni, ali kada je posljednja, završna faza u pitanju, plasman proizvoda, onda tu nemam riječi. Uvozno se istura u prvi plan - ogorčen je Pavlović.
Iako domaći proizvođači inzistiraju na istoj priči već godinama i traže zaštitu, nje nema ni za lijeka. - Pa mi uporno već godinama pričamo istu priču i neshvatljivo je da nas ta visoka politika ne čuje i da nema sluha za malog čovjeka i onog tko proizvodi hranu i donosi nešto zdravo i kvalitetno na jelovnike u ovoj zemlji. Mi uporno godinama tražimo zaštitu domaće proizvodnje i uvođenje kvota koje nisu problem ni tim porezima koje država naplaćuje ni njezinu BDP-u, ali uporno nailazimo na zid da se zapitamo kamo sve ovo vodi. Ovo je jedna teška borba - ističe predsjednik Pavlović.
Prekomjeran uvoz
Prošle godine prezentirani su podaci da BiH uvozi 92 posto hrane i životinja. Ove godine od siječnja do travnja izvezeno je hrane u vrijednosti od 196 milijuna KM, što je 19 posto više nego u istom razdoblju lani. Kada je agroindustrijski sektor BiH u pitanju, za prva četiri mjeseca izvoz je iznosio više od 273 milijuna KM, što predstavlja povećanje za osam posto u odnosu na isto razdoblje lani. Zanimljivo je kako je iz BiH za 44,5 posto povećan izvoz i začina te kave i kakaa, koji i ne uzgajamo.
E sada, kada bi se primijenilo ono što Pavlović govori, da se zaštiti domaća proizvodnja i da se potakne poljoprivrednike da još više proizvode, BiH bi mogla doći među lidere u opskrbi Europe voćem i povrćem. Naime, pandemija je najteže u Europi pogodila Italiju i Španjolsku. Radi se o vodećim mediteranskim zemljama po proizvodnji voća i povrća. Ovo podneblje koje, srećom, nije bilo tako pogođeno, Bogom je dano za takvu proizvodnju, a treba samo malo strategije da se od uzgojenih kultura počne bolje živjeti. •