”Treća godina uzastopnih kriza, a mi još plivamo”, kazao je ovih dana jedan od bh. gospodarstvenika i sam iznenađen svime što se događalo od 2020. godine, a evo bh. ekonomija pokazuje zube i nekako odolijeva ovoj krizi, piše Večernji list BiH.
S više ili manje uspjeha, svi sektori uspijevaju poslovati, ali i širiti svoje poslove, iako se suočavaju s brojnim nedostacima, poput nedostatka radne snage, nerazumijevanja na višim razinama, vlastite želje za što boljim rezultatom, pri čemu se povremeno zaboravi na radnike i tako dalje. Da BiH ipak nešto vrijedi, potvrdile su nedavno riječi Branimira Muidže za Večernji list, čovjeka koji je na čelu HeidelbergCement grupacije u BiH i Hrvatskoj, generalni direktor Tvornice cementa Kakanj, čovjek u čijim tvrtkama radi 51 tisuća ljudi.
Poslovno okruženje
- Svi znamo koliko je politički i birokratski sustav u BiH kompliciran i često nestabilan, samim time svjedočimo takvom poslovnom okruženju kakvo imamo. Međutim, mnogo je kompanija koje su dokazale te i dalje dokazuju kako je BiH puna prilika i potencijala koji se, uz dobru organizaciju poslovanja, mogu ostvariti i dalje razvijati. Vjerujem u potencijale bh. gospodarstva kada su u pitanju nove ideje za razvoj, inovativnost i privlačenje stranih investicija. Vrlo je važno istaknuti i da mi u BiH imamo jako povoljan geografski položaj koji povezuje Istok i Zapad, što bi u dugoročnoj perspektivi moglo biti važno i korisno za našu ekonomiju - naglasio je. Istaknuo je i europsku perspektivu BiH.
- Krajem prošle godine BiH je dobila i kandidacijski status od EU-a, što će imati i već ima jako pozitivan odjek kod postojećih i novih investitora u svim sferama gospodarstva. Prilike su nam nadohvat ruke, a na nama je pretvoriti ih u realne investicije, privući kapital koji bi se usmjerio u visoke tehnologije, čime bismo otvorili dobro plaćena radna mjesta za naše građane i perspektivu bolje kvalitete poslovanja i življenja uz bolji standard naših građana - riječi su uspješnog poduzetnika koji je i na čelu Vijeća stranih investitora u BiH. Međutim, da se stvore preduvjeti za razvoj, mora se riješiti i ono što muči i gospodarstvo i radnike. Ovih su dana u Udruzi poslodavaca FBiH detektirali probleme s kojima se suočavaju, od visokih poreza, preko doprinosa i parafiskalnih nameta pa sve do nedostatka radne snage i neučinkovite administracije. Predložili su 40 propisa na svim razinama vlasti u BiH, a naravno, iskoristili su činjenicu da dolaze novi ljudi na vodeća mjesta, koji će, ako je suditi prema dosadašnjim aktivnostima i izjavama ključnih aktera, imati i više sluha za ove probleme.
Opterećenje rada
- U očekivanju uspostave vlasti, poslodavci i sindikati su jedinstveni i pokušavaju pokrenuti barem ključne prioritete, a to su ponajprije zakoni o doprinosima i porezu na dohodak. Bez velikih napora i kompliciranih procedura vlasti mogu donijeti propis kojim bi omogućili da poslodavci isplaćuju poseban dio plaća, do 400 KM, na postojeću plaću radnika, a taj dodatni dio plaće bio bi oslobođen doprinosa za zdravstveno osiguranje i za nezaposlenost. Ova mjera sigurno bi dovela do unaprjeđenja poslovnog ambijenta, a time i do povećanja plaća, što bi pomoglo zaustavljanju odljeva radne snage iz BiH. Opterećenje cijene rada u Federaciji BiH najskuplje je u Europi, a porezi, doprinosi, parafiskalni nameti i druga opterećenja rezultiraju gotovo “plaćom na plaću” ako analiziramo iznos prosječne bruto plaće, dio koji se isplati radniku za njegov rad te dio koji se uplaćuje u razne državne fondove - kazao je, među ostalim, predsjednik Udruge poslodavaca u FBiH Adnan Smailbegović. Vrijedi istaknuti i želju poslodavaca u Federaciji da zaposle nove radnike i povećaju plaću u ovoj godini. Tako rast plaća do 10 posto poslodavci očekuju u velikom broju (68%), a istraživanje su proveli Federalni zavod i županijske službe za zapošljavanje. Naravno, s obzirom na inflaciju i rekordna poskupljenja, pitanje je što će 10 posto značiti u misiji zaustavljanja odlaska radne snage iz BiH, ali nekim koracima treba početi, samo da ta najava ne ostane na priči. Potencijala ima, a koliko će on biti iskorišten, pitanje je jer dosadašnje prilike od kraja rata naovamo uglavnom u BiH nismo dobro iskoristili. •