U vrijeme kad bi se i prostor BiH mogao suočiti s valom izbjeglica koje zbog ratnih sukoba bježe s prostora država Bliskog istoka Parlamentarna skupština BiH idućih dana mora prihvatiti “Strategiju za prihvat i integraciju bh. državljana koji se vraćaju u BiH po osnovi sporazuma o readmisiji” i prijedlog akcijskog plana za razdoblje 2015. - 2018. godine. Iako je potpisan protokol s EU, vlasti u BiH još nisu napravile bazu podataka na temelju kojih bi se znalo koliko je bh. građana otišlo u inozemstvo i koliko ih je iz inozemstva protjerano jer nisu dobili boravišne i radne dozvole. Sporazum o readmisiji BiH i EU te bilateralni sporazumi s državama EU djelomično omogućavaju uspostavljanje primjerene statistike, ali još uvijek nema odgovarajućeg mehanizma za prikupljanje relevantnih podataka o readmisiranim povratnicima na osnovi kojeg bi se uspostavila odgovarajuća baza podataka.
Povećanje broja
Zbog svega toga Parlamentarna skupština BiH ovih dana će usvojiti “Strategiju BiH za prihvat i integraciju bh. državljana koji se vraćaju u BiH po osnovi sporazuma o readmisiji” i prijedlog akcijskog plana za razdoblje 2015. - 2018. godine. Prema podacima Ministarstva sigurnosti i Granične policije BiH, broj bh. državljana za koje je odobren prihvat na temelju sporazuma o readmisiji se postupno povećava. Njihovi i europski statistički podaci pokazuju da se migracije građana BiH prema zapadnim zemljama nastavljaju i ponavljaju bez obzira na primjenu sporazuma o readmisiji te da se zbog toga može očekivati povećanje broja povratnika na osnovi readmisije. Evidencija Ministarstva sigurnosti BiH pokazuje da su u razdoblju od 2009. do 2013. godine u BiH vraćena 1272 bh. državljana, najviše iz Švicarske - 576 i 179 iz Njemačke, a 124 državljana BiH su vraćena iz Hrvatske. Trend iseljavanja građana BiH nastavljen je i nakon rata, a danas migriraju prema razvijenim zapadnoeuropskim zemljama u potrazi za boljim životnim prilikama zbog nezadovoljavajućeg životnog standarda i nedostatka zaposlenja. Loša ekonomska i financijska situacija u BiH koju čak zaobilaze i izbjeglice iz Sirije i njezin spori razvoj tijekom posljednjih godina imat će, kako piše u izvješću Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, utjecaj na odluku da građani sve više napuštaju BiH. U prilog ovoj činjenici ide podatak da je stopa siromaštva u zemlji oko 18 posto. Zbog svega navedenog, broj državljana koji će biti vraćeni iz EU ili drugih država u BiH stalno će se povećavati. Usvajanje i provedba “Strategije za prihvat i integraciju bh. državljana koji se vraćaju u BiH po osnovi sporazuma o readmisiji” potrebni su i zbog toga što nema koordinacije i razmjene informacija između zapadnih zemalja i BiH.
Informacije o osobama
Često zapadne zemlje ne daju informacije o osobama koje su, na primjer, kronični bolesnici, osobama koje se ne mogu same skrbiti o sebi, djeci bez pratnje roditelja ili obitelji s jednim roditeljem. “Nedostatak ovih informacija otežava adekvatno planiranje i organiziranje njihova prihvata u BiH. S druge strane, domaće institucije u čijoj su nadležnosti oblasti obrazovanja, zapošljavanja, socijalne i zdravstvene zaštite nisu, kao ni lokalne zajednice, primjerno informirane o postupku readmisije, zbog čega često izostaje odgovarajuća asistencija povratnicima”, piše u izvješću Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH koje je upućeno Parlamentarnoj skupštini BiH. Zbog svega toga, realizacijom spomenute strategije uspostavit će se funkcionalni, učinkovitiji sustav prihvaćanja državljana BiH koji se vraćaju po sporazumu o readmisiji i osiguranje njihove društvene i ekonomske integracije u mjestima povratka. Strategijom će se osigurati resursi u smislu tehničke opremljenosti stručne obučenosti zaposlenih koji su uključeni u postupak prihvata i zbrinjavanja povratnika po osnovu sporazuma o readmisiji.