Prvi sljedeći korak u nizu velikih odluka koje će morati donijeti institucije Bosne i Hercegovine, ali i Europske unije bit će najprije suglasnost Europskog vijeća na preporuku koju je dostavila Europska komisija o otvaranju pregovora s ovom zemljom, piše Večernji list BiH.
To se može očekivati već sljedećeg tjedna i za sada nema ni jedne najave da bi bilo koji od čelnika država ili vlada zemalja članica Europske unije mogao uložiti veto na preporuku Europske komisije.
"Screening"
Vlasti u Bosni i Hercegovini, uz "zeleno svjetlo" za otvaranje pregovora, očekuju i da će dobiti datum početka toga procesa, što se može, ali i ne mora dogoditi. Pokazuju to i primjeri drugih država koje su godinama čekale ili još uvijek čekaju na početak toga procesa. Prema utvrđenim procedurama, nakon što je službeno dobila status države kandidatkinje, idući važan korak u pridruživanju Europskoj uniji je otvaranje pristupnih pregovora.
Tada se saziva sjednica međuvladine konferencije između država članica Europske unije i Bosne i Hercegovini. Sami pregovori o pristupanju čine središnji dio cjelokupnog procesa pristupanja u članstvo Europske unije, koji počinje podnošenjem zahtjeva za članstvo, a po okončanju pregovora završava potpisivanjem, ratifikacijom te stupanjem na snagu ugovora o pristupanju Europskoj uniji.
Prije nego što se krene u detaljnu promjenu zakonodavstva i prihvaćanja standarda Europske unije, uslijedit će "screening", odnosno pregled stanja u zemlji. Čak i unatoč tome što se iz dijela unitarističkog političkog spektra uz likovanje govori kako će taj proces neizbježno voditi dokidanju uloge konstitutivnih naroda i narušavanju power-sharing mehanizama, treba reći kako je sami čin otvaranja pregovora s Bosnom i Hercegovinom pobjeda srednjeg europskog puta zemlje koji je u biti i mora biti federalistički utemeljen. Istodobno, svima je jasno kako su ovim činom i budućim reformama teško poraženi koncepti separatizma i unitarizma.
U tome slučaju ne mogu nikako biti u pravu oni koji tvrde kako će proces rezultirati dominacijom jednoga od naroda nad drugima jer se time urušava i sama ideja Europske unije u kojoj bi toj logici dominirale Njemačka i Francuska, dok bi ostale zemlje bile tek privjesci. Svjesna je toga i Unija koja je prihvatljivim ocijenila rješenja donesena unutar institucija BiH kojima je zadržana uloga triju konstitutivnih naroda, a što se posebno odnosi na Zakon o sprječavanju sukoba interesa u institucijama na razini države BiH. Nakon što jednoga dana počnu pregovori o članstvu, koji se sada odvijaju u tri paketa, a ne kao do sada zasebno po poglavljima, razgovarat će se o uvjetima pod kojima država kandidatkinja pristupa Europskoj uniji.
Složen mehanizam
Ti uvjeti odnose se na donošenje, primjenu i provedbu propisa Europske unije. Nakon završetka pregovora država kandidatkinja s EU-om potpisuje ugovor o pristupanju (Accession Treaty), u koji su ugrađeni rezultati pregovora, a država kandidatkinja time postaje država pristupnica. Jasno je i kako će BiH morati prilagoditi svoj Mehanizam koordinacije u procesu pregovora jer je sadašnji jako složen s obzirom na to da su u njega uključeni predstavnici čak 13 administrativno-teritorijalnih vlasti, bilo da je u pitanju država, entiteti ili pak 10 županija.
Pregovaračka stajališta Europske unije uime država članica zastupa predsjedatelj Vijeća Europske unije, dok je Europska komisija zadužena za tehničku provedbu pregovora. U BiH se tek očekuje imenovanje posebnog tima koji će voditi pregovore uime države i svih njezinih razina vlasti. BiH očekuje jako opsežan posao koji će zahtijevati svakodnevne kompromise kakve su pravile stranke u vlasti na državnoj razini, kao i njihovi dužnosnici u Vijeću ministara koji su pak uspjeli popeglati i stajališta u kojima se ni lideri nisu slagali.