Članstvo u Europskoj uniji i dalje je jedan od rijetkih ciljeva, ako ne i jedini, koji barem na formalnoj razini okuplja sve političke aktere u Bosni i Hercegovini.
U ne baš uspješnoj godini za BiH, koju su mnogi unaprijed otpisali zbog činjenice da je izborna, određenih pomaka na europskom putu ipak je bilo. Naime, bh. vlasti veljači su predale odgovore na 3242 pitanja iz upitnika Europske komisije. To je pozdravljeno i iz Bruxellesa, a u drugi plan pao je podatak da je za prikupljanje i obradu odgovora potrošeno čak 14 mjeseci te da je cijeli proces bio opterećen prepucavanjima o nadležnostima i krivcima za probijanje rokova.
Europska komisija ubrzo je poslala dodatnih 655 pitanja, što nije neuobičajen dio procesa pristupanja Uniji.
Naprotiv, i sve druge zemlje koje su postale članice, kao i one koje su u fazi pridruživanja, morale su dostaviti odgovore koji se uglavnom odnose na detaljnija objašnjenja određenih pitanja. Bh. vlasti su najavljivale kako će prije izbora dostaviti odgovore i na ta dodatna pitanja, ali do danas ta obveza nije izvršena. Nakon što BiH konačno završi taj posao, Europska komisija trebala bi pripremiti mišljenje o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Europskoj uniji. Dotad, BiH, uz Kosovo, ostaje jedina država regije koja nema kandidacijski status.
Zanimljivo je kako je i jedna od rijetkih stvari oko kojih su se uspjeli usuglasiti novi članovi Predsjedništva BiH zajednička izjava u kojoj se iskazuje spremnost na nastavak europskih integracija i poziva EU da dodijeli BiH kandidacijski status. Ohrabrujuća je i informacija da većina bh. građana, iz obaju entiteta i svih triju naroda, i dalje podupire europski put zemlje, iako val euroskepticizma nije zaobišao ni BiH.
Znatno drugačija situacija je s javnom i političkom potporom članstvu BiH u NATO-ovu savezu. Istraživanja pokazuju da je značajna većina građana Federacije (i Hrvata i Bošnjaka) za ulazak BiH u ovaj savez, dok je u Republici Srpskoj taj broj znatno ispod 50 posto. Unatoč nekim ranijim odlukama, srpski predstavnici u vlasti i oporbi danas odbijaju ulazak u NATO, slijedeći politiku službenog Beograda o “vojnoj neutralnosti”.
Tako je i nedavna vijest iz Bruxellesa o zelenom svjetlu za aktiviranje Akcijskog plana za članstvo (MAP) u NATO-ovu savezu različito dočekana u BiH. Država je dobila zadatak izraditi Godišnji nacionalni plan, što bi u konačnici značilo aktivaciju MAP-a. Ovaj plan obuhvaća odgovore na set pitanja iz oblasti politike, obrane i pravnih pitanja i sam po sebi ne bi trebao biti predmet prijepora. No, zbog različitih političkih stavova o integraciji BiH u NATO, malo je optimizma da će taj proces biti brzo i uspješno okončan. •