Cijene goriva na benzinskim crpkama diljem BiH rastu iz dana u dan. Prema podacima aplikacije Federalnog ministarstva trgovine, koja na dnevnoj razini ažurira cijene goriva na benzinskim crpkama u Federaciji BiH, jučer se cijena dizela kretala od 2,66 do 3,31 KM, dok je benzin koštao od 2,51 do 3,21 KM, piše Večernji list BiH.
U RS-u je još tijekom vikenda cijena litre benzina na pojedinim crpkama premašila granicu od 3 KM. Trenutačno se kreće od 2,80 do 3,20 KM po litri dizela. Previše za standard bh. građana. Građani, ali i ekonomski stručnjaci već danima apeliraju na nadležne da barem privremeno ukinu trošarine na gorivo i time značajno utječu na cijenu. Trenutačno stanje postalo je neizdrživo, veće cijene goriva automatski povlače i poskupljenje svega ostalog.
Luksemburg 1,5 eura
Prijevoznici iz RS-a i FBiH jučer su u Banjoj Luci i Sarajevu prosvjednom vožnjom izrazili nezadovoljstvo zbog velikog poskupljenja goriva i zatražili ukidanje trošarina na naftu i naftne prerađevine. Prijevoznici iz RS-a su s više od 150 kamiona krenuli od Prijedorske petlje kod Banje Luke, a prosvjednu vožnju završili su u naselju Lauš. Oni su, osim na poskupljenje gorive, istaknuli i probleme sa sporim izdavanjem licencija, što im otežava rad, kao i dugo čekanje na granicama BiH. S istim problemom muku muče i prijevoznici u Federaciji BiH koji su u prosvjednu vožnju krenuli iz sarajevskog naselja Stup. Poruka s prosvjedne vožnje je da vlasti poduzmu sve mjere, shvate njihove probleme i napokon ih riješe.
- Izlazimo na ulice glavnog grada BiH u nadi da će vlasti poduzeti sve mjere u njihovoj nadležnosti i jednom zauvijek shvatiti naše probleme, ali ih i riješiti - poručili su. Zabrinutost, ali i gnjev građana BiH zbog trenutačnih cijena goriva i ne čudi ako se uzme u obzira da je cijena benzina, primjerice, u Austriji 1,528 eura, dok u toj zemlji dizel košta 1,52 eura. U susjednoj Hrvatskoj litra benzina je 1,527 eura, a dizela 1,546 eura. Najveću prosječnu plaću u Europi ima Luksemburg, u toj zemlji litra benzina košta 1,595 eura, a dizela 1,5 euro. Nevjerojatno je da trenutačno građani BiH, koji su najsiromašniji u Europi, plaćaju gorivo skuplje od onih najbogatijih. Navedene cijene goriva u spomenutim državama su sa stranice HAK-a i ažurirane su sa službene stranice Europske komisije na dan 9. ožujka. Gorivo u BiH nikad nije bilo skuplje i nikada se cijene nisu ovako izjednačile sa Zapadom. Prostora da se nešto poduzme očigledno ima.
Pola državi
U BiH ništa nije tako opterećeno nametima države, različitim porezima i trošarinama kao gorivo. Ako kao primjer uzmemo da je maloprodajna cijena motornog benzina u BiH po litri 2 KM, od tog iznosa državi ide 1,09 KM - trošarina 0,40 KM, cestarina za održavanje cesta 0,15 KM, cestarina za izgradnju autocesta 0,25 KM i PDV 0,29 KM. Ostatak je nabavna cijena i marža. U slučaju benzina, na koji se plaća trošarina 0,40 KM po litri, više od 50 posto cijene koju platimo određeno je državnim nametom, dok je u slučaju dizela, gdje je trošarina 0,30 KM po litri, državni namet nešto ispod 50 posto cijene koju platimo, pa ako ulijemo u spremnik goriva u iznosu od 50 KM, u prosjeku oko 24 KM iznose nameti, a 26 KM plaćamo cijenu goriva. Navedimo samo da je od 2018. do 2020. u BiH prikupljeno oko 1,5 milijardi KM prihoda od trošarina na naftu i naftne prerađevine i oko 1,8 milijardi maraka prihoda od cestarina. Naravno, ova milijunska sredstva ne troše se namjenski, o čemu najbolje svjedoči naša cestovna infrastruktura. Kad već iz svojih džepova izdvajamo toliki novac, barem da se vozimo po pristojnim cestama. Nažalost, većina ih je u jako lošem stanju. "Kod nas je situacija da se trošarine namjenski ubiru, ali do kraja nenamjenski troše, iako je to tako navedeno u zakonu. Zbog čega se novac od trošarina mora trošiti, recimo, na mirovine, plaće javnog sektora ili neku drugu proračunsku stavku. Paradoks je da godišnje po osnovi trošarina i cestarina na gorivo prikupimo 1,1 milijardu KM, da veći dio tog novca usmjerimo u tekuću proračunsku potrošnju, a da onda podižemo kredite za gradnju autocesta. Zašto je to tako, možda je lakše objasniti narodu da nema novca za cestogradnju nego da nema novca za plaće ili mirovine", napisao je na svom Facebook profilu makroekonomski analitičar Faruk Hadžić.