BiH su potrebne i izmjene ustava kako bi postala članicom Europske unije

Na dnevnome redu zasjedanja Europskog parlamenta (EP) u Strasbourgu danas će se naći rezolucija s izvješćem o napretku zemlje u 2014. godini. Ovaj dokument načinio je rumunjski zastupnik Cristian Dan Preda, a u njegovoj završnoj formi je dodano više amandmana kojima se inzistira na provedbi niza reformi koje uključuju ekonomiju, socijalnu zaštitu, ali i ustavne promjene. 
• Koji je značaj aktiviranja SSP-a za Bosnu i Hercegovinu nakon višegodišnjeg zastoja u procesu EU integracija te usvajanja važnih reformi? Što se u tom smislu očekuje od bh. političara?
- SSP je prvi stvarni korak Bosne i Hercegovine na njenom putu k Europskoj uniji i mi, svakako, snažno pozdravljamo tu činjenicu u svojoj rezoluciji. SSP približava Bosnu i Hercegovinu i Europsku uniju. Time gradimo čvršći i širi odnos u ekonomskom, institucijskom i političkom smislu. Time se otvara obvezujući program dubljih reformi koje će, kako iskustvo pokazuje, poboljšati kvalitetu života ljudi i približiti zemlju članstvu u Europskoj uniji. Otvoren SSP znači da se BiH promatra kao kredibilan međunarodni partner Europske unije i njenih zemalja članica, što može povećati povjerenje i domaćih i stranih investitora. Opseg obveza značajno će se povećati: dok se privremeni sporazum fokusirao na omogućavanje slobodnog protoka roba, SSP traži učinkovito usklađivanje zakonske regulative BiH s cjelokupnim korpusom EU propisa koji je izgrađivan tijekom proteklih više od šest desetljeća. To podrazumijeva veću interakciju i više zajedničkog rada između EU i BiH kako bi se analizirala i razmotrila mnogo šira oblast politike i legislative - Sporazum uvodi jedan redovniji okvir dijaloga s Europskom unijom koji će rezultirati odgovarajućim standardima. Na osnovi SSP-a uspostavit će se okvir za povjerenstva i potpovjerenstva, što će poboljšati dijalog BiH s EU o širokom spektru tema kao što su trgovina, ekonomija, vladavina prava, znanost i obrazovanje, socijalna i radna pitanja, itd. Slobodan protok roba između Europske unije i Bosne i Hercegovine na osnovi SSP-a znači da će bh. kompanije imati pristup internom tržištu EU od nekih 500 milijuna potrošača, da će moći pružati usluge diljem EU i natjecati se za javne ugovore. Kako bi se izvukla puna korist iz navedene mogućnosti, bh. vlasti moraju osigurati i jamčiti da njezini proizvodi zadovoljavaju najviše EU standarde kvalitete, zdravlja i sigurnosti. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju podrazumijeva bolju kvalitetu, zdravije i sigurnije robe dostupne u BiH. Kvaliteta života mogla bi se značajno poboljšati jer će građani BiH imati mogućnost živjeti i raditi po istim pravilima kao i građani zemalja članica Europske unije. Poštovanjem obveza i rokova navedenih u SSP-u, BiH će u konačnici biti potpuno spremna za integraciju u Europsku uniju. Sljedeći korak bit će podnošenje i odobravanje kredibilne prijave za članstvo u Europskoj uniji. Za to je potreban stvarni reformski napredak i upravo je to cilj novog pristupa Europske unije. Da odgovorim na drugi dio Vašeg pitanja: kao što se navodi u zaključcima Vijeća iz prosinca 2014. godine, uz konzultacije s Europskom unijom nove vlasti trebale bi sada izraditi početni program reformi, a u skladu s pravnom stečevinom EU-a. Program reformi trebalo bi izraditi i provesti uz konzultacije s civilnim društvom. Taj program trebao bi u prvom redu uključiti reforme prema kriterijima iz Kopenhagena - socioekonomske reforme, uključujući i Sporazum za rast i zapošljavanje, vladavinu prava, dobru upravu – kao i dogovorena pitanja u pogledu funkcionalnosti (uključujući i EU koordinacijski mehanizam. Uz to, nakon što SSP u potpunosti stupi na snagu, trebalo bi ispuniti sve obveze prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, uključujući, između ostalog, i institucionalni dijalog. Značajan napredak u provedbi programa reformi, uključujući tu i Sporazum za rast i zapošljavanje, bit će neophodan kako bi EU mogao razmotriti prijavu za članstvo.
• Rezolucija Europskog parlamenta podržava novi pristup Europske unije prema Bosni i Hercegovini. Međutim, u isto vrijeme, inzistira se na ustavnim promjenama, federalizaciji i decentralizaciji. U kojoj su mjeri ta pitanja značajna za napredak BiH prema Europskoj uniji?
- Europski parlament pomno prati situaciju u BiH te snažno podržava europske integracije vaše zemlje. Bosna i Hercegovina je europska zemlja, njeno konačno odredište je Europska unija, u to nemamo nikakve sumnje. Mi podržavamo novi pristup Europske unije prema Bosni i Hercegovini i pozitivan odgovor koji su dosad dale bh. institucije Izjavom o europskoj opredijeljenosti, što je otvorilo mogućnost stupanja na snagu SSP-a. Sad je vrijeme za akciju. Najvažniji prioritet je formulirati konkretan program reformi i početi ga provoditi. Europski parlament zalaže se za europsku perspektivu Bosne i Hercegovine. Odgovornost je, međutim, sasvim jasno na bh. liderima i institucijama. Što se tiče pitanja ustavnih promjena, mislim da ga treba tumačiti u odgovarajućem kontekstu. Hoću reći, trebalo bi posvetiti čitav jedan paragraf u tom smislu kako bi se naglasio prioritetni značaj ekonomskih i socijalnih reformi, što i jest suština novog pristupa, ali bi također trebalo naznačiti da bi trebalo poduzeti političke reforme kako bi se BiH transformirala u jednu u potpunosti funkcionalnu, demokratsku i inkluzivnu državu. Mislim da je to očigledno svakome tko promatra situaciju u zemlji. Međutim, ustavni poredak Bosne i Hercegovine ne bi trebao sprečavati političke lidere da zajedno rade na reformama od kojih će svi građani imati koristi. Te reforme i jesu suština EU integracije - reforme koje poboljšavaju ekonomiju, obrazovni sustav i okoliš, iskorjenjuju korupciju i povećavaju odgovornost vlasti te ih stavljaju u službu građana. Ja sam uvjeren da je to moguće, pod uvjetom da postoji politička volja kod svih nadležnih vlasti. Bosna i Hercegovina može uspjeti samo uz puno političko sudjelovanje svih njenih naroda i građana. To je jedini put k njenom prosperitetu i jedini način da se ona pridruži Europskoj uniji. 
• Bh. vlasti obećale su da će provesti reforme, ali je došlo do zastoja u pogledu mehanizma koordinacije, što je ključno za pregovore i harmonizaciju. Hoće li Europa imati dovoljno strpljenja za te prepreke na putu BiH k EU?
- Pitanje nije hoće li Europa izgubiti strpljenje, nego gube li građani Bosne i Hercegovine strpljenje ili ne! Građani Bosne i Hercegovine žele bolji život, žele posao i žele da njihova zemlja bude u Europskoj uniji. To je ono što i mi želimo. Što se tiče pitanja koordiniranja EU poslova, dopustite mi da naglasim kako smo u rezoluciji Europskog parlamenta o izvješću o napretku za 2014. godinu pozvali političke lidere da kao prioritet postave uspostavu učinkovitog EU koordinacijskog mehanizma koji će na učinkovit način povezati institucije na svim razinama vlasti kako bi se osiguralo usklađivanje i provedba pravne stečevine Europske unije u cijeloj zemlji, a u interesu cjelokupnog prosperiteta svih građana. Naglasili smo da će bez takvog jednog mehanizma proces pridruživanja Europskoj uniji i dalje ostati u “slijepoj ulici”, s obzirom na to da je sadašnja organizacija zemlje isuviše neučinkovita i nefunkcionalna. Uspostava tog mehanizma također će Bosni i Hercegovini otvoriti mogućnost da u potpunosti iskoristi dostupna financijska sredstva. Vjerujem da bi rasprava o koordinaciji EU poslova trebala biti depolitizirana i, ako hoćete, bez suvišne dramatičnosti. Radi se o tome da bi vlasti trebale raditi zajedno, u skladu s aktualnim ustavnim nadležnostima, čime će zemlji omogućiti da izrazi jedinstven koordiniran stav. Ništa više i ništa manje! To je, svakako, dugoročno pitanje, ali ono ne bi trebalo biti razlog političkih sukoba nego bi ga trebalo shvatiti kao zajednički cilj za sve. Koordinacija EU poslova trebala bi poslužiti kao učinkovit tehnički instrument koji će osigurati usklađivanje domaće legislative s pravnom stečevinom EU-a, učinkovitu IPA provedbu i ubrzavanje rješavanje pitanja vezanih za Europsku uniju. Bosni i Hercegovini dana je perspektiva za članstvo u Europskoj uniji kao jednoj jedinstvenoj i suverenoj zemlji. Prema tome, bez učinkovite koordinacije EU poslova, Bosna i Hercegovina neće moći ostvariti značajan napredak na svom putu k pridruživanju Europskoj uniji.