Izvješće Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), koje je uslijedilo nakon što je Izvršni odbor MMF-a zaključio konzultacije prema članku IV. s BiH, ukazuje na niz izazova s kojima će se ekonomija i fiskalni sustav zemlje susreti u razdoblju koje je pred nama, a osobit naglasak stavljen je na potrebu ograničenja javne potrošnje, poglavito kada govorimo o plaćama u javnom sektoru, piše Večernji list BiH.
U izvješću u koje smo imali uvid MMF predviđa kako će se ukupni fiskalni saldo pogoršati za 2,4 posto BDP-a u 2023. i postupno konsolidirati od 2024. nadalje. Veća javna potrošnja dovest će, smatraju, do situacije u kojoj će se fiskalni saldo smanjiti, i to od suficita 0,9 posto u 2022. na deficit od 1,5 posto BDP-a u 2023., uz brži rast rashoda od prihoda.
Veća potrošnja odražavat će i veću tekuću potrošnju, a u tom se kontekstu navode mjere za ublažavanje krize koje uključuju veće plaće u javnom sektoru i mirovine, veća plaćanja kamata, kao i povrat kapitalnih izdataka, uz pretpostavku intenzivnijeg povlačenja zajmova međunarodnih financijskih institucija za infrastrukturne projekte.
Otplate dugova
Ipak, MMF predviđa kako će se fiskalni deficit postupno zatvoriti u srednjoročnom razdoblju, odražavajući neke skromne dobitke u prihodima i ograničenu tekuću potrošnju kako inflacijski pritisci budu jenjavali.
Iako će ukupni javni dug ipak ostati ispod 30 posto BDP-a, MMF upozorava kako su u ovoj godini potrebe za financiranjem veće, i to s obzirom na značajne otplate dugova.
Potrebe entiteta za financiranjem u 2023. značajno se razlikuju: dok FBiH ima umjerene potrebe, RS se mora zadužiti za oko 1,2 milijarde KM (ili oko 610 milijuna eura) za pokrivanje dospjelih dugova i proračunskog deficita, navodi MMF. Kada je riječ o Bosni i Hercegovini u cjelini, MMF je iznio očekivanje kako će isplata inozemnih kredita za infrastrukturne projekte u BiH poskupjeti u usporedbi s 2022., kada su isti bili ograničeni zbog političkih napetosti i sporog projekta provedbe, dok se dodatno financiranje programa Svjetske banke očekuje i 2024. godine.
Što je potrebno napraviti kako bi se učinkovitije suzbijala inflacija, a istodobno izbjegli minusi u javnoj blagajni? MMF na to pitanje odgovara kroz tvrdnju kako je potrebno ograničavanje ekspanzije fiskalne politike u 2023.
S obzirom na ograničene alate monetarne politike, MMF ističe kako je dužnost fiskalne politike boriti se protiv inflacije obuzdavanjem tekuće potrošnje. Vlasti bi trebale, smatraju, utvrditi moguće uštede u tekućoj potrošnji za 2023., no pritom je potrebno izbjeći rezove u javnim investicijama, za koje se zna da potiču rast. Uz konstataciju kako su plaće u javnom sektoru među najvišima u okružju, MMF predlaže obuzdavanje njihova rasta. U tom kontekstu treba podsjetiti kako je Andreas Tudyka, rezidentni predstavnik MMF-a u Bosni i Hercegovini, u izjavi za Večernji list nedavno komentirao ove preporuke, kazavši kako je potrebno ograničiti javnu potrošnju u 2023. godini kako bi se pomoglo naporima usmjerenima na smanjenje inflacije te financijskih potreba, a poglavito zbog toga što monetarna politika u Bosni i Hercegovini nema na raspolaganju instrumente kojima može imati agresivniju ulogu u borbi protiv inflacije.
- Konkretnije, vlasti ne bi trebale dalje povećavati plaće u javnom sektoru ili vršiti izvanredna povećanja mirovina jer su izdvajanja za plaće u javnom sektoru i mirovine među najvećima u regiji - naveo je Tudyka. Pritom se osvrnuo i na značaj investicija, odnosno potrebu da se njih financijski ni u kojem slučaju ne smije slabiti. - S druge strane, s obzirom na to da investicije podržavaju budući rast BDP-a, vlasti ne bi trebale pokušavati naći uštede u dodatnim rezovima na javnim investicijama - poručio je rezidentni predstavnik MMF-a u Bosni i Hercegovini.
Potrebne reforme
S obzirom na slab gospodarski rast, osoblje je istaknulo potrebu za većim i učinkovitijim javnim ulaganjima, bolje usmjerenom tekućom potrošnjom, kao i boljim prikupljanjem prihoda u srednjoročnom razdoblju. U pogledu odnosa prema ugroženim kategorijama pučanstva, MMF navodi potrebu za boljom usmjerenošću programa socijalne pomoći.
Naravno, važan segment fiskalnog ojačavanja zemlje treba promatrati i kroz prizmu niza reformi koje BiH mora provesti ako želi izbjeći negativnosti koje bi se mogle pojaviti uslijed daljnjih izazova, a u tom pogledu digitalizacija, kao i ulaganje u zelenu energiju, uz već spomenuti razvoj infrastrukture, moraju biti prioritetni smjerovi djelovanja. Harmoniziran pristup u pogledu navedenih reformi svakako ide u smjeru poboljšanja ukupnog poslovnog ambijenta, a koji onda može generirati i veći broj investicija. A da su promjene nužne, vidljivo je iz ocjene MMF-a, prema kojoj je gospodarstvo BiH previše fragmentirano i nedovoljno integrirano u međunarodno tržište, uz opasku kako je poslovno okružje loše, djelomično i zbog prevelikog javnog sektora. No, prilike se, uz ostalo, nude i kroz status kandidata za Europsku uniju koji bi mogao ubrzati provedbu nužnih reformi.