Konstantna politička kriza koja potresa BiH već dulje od godinu dana, ulazak u razdoblje predizborne kampanje, kao i niz neriješenih pitanja, poglavito u odnosima Banje Luke i Sarajeva elementi su zbog kojih postoji realna opasnost da BiH ni ove godine ne učini ključan korak u smjeru ispunjavanja obveza na europskom putu, piše Večernji list BiH.
Europski put
Vrijeme curi, a vlak na tračnicama europskog koridora nezaustavljivo ubrzava, dok BiH, opterećena nizom unutarnjih problema, ima velikih poteškoća pokrenuti se s mjesta i sustići susjede.
Toga su svjesni i u Europskoj uniji, a unutar bruxelleskih institucija može se čuti kako, u svijetlu kriza na istoku Europe, treba mijenjati pristup prema BiH i zapadnom Balkanu općenito, snažnije ga vežući uz sebe, kako kroz snažniju financijsku tako i onu političku i tehničku pomoć. No, u BiH je potrebna politička volja za promjenama, a ona nastaje kao rezultat međusobnog uvažavanja i dijaloga oko najvažnijih pitanja za državu i konstitutivne narode. Jasno je kako ne možemo biti zadovoljni ostvarenim napretkom, pred zemljom su i dalje prioriteti koje je Europska komisija postavila kao uvjet za početak pregovora, a jedan od njih je i vladavina prava koje nema bez poštivanja odluka Ustavnog suda, pa tako i one koja govori o legitimnom političkom predstavljanju. Iako dosta toga ovisi o BiH, u EU također postoje i neka novija promišljanja o tome kako proces revitalizirati, a primjer su i nedavne izjave francuskog predsjednika Emmanuela Macrona koji je govorio o "europskoj političkoj zajednici".
Politička kriza izravno se reflektira i na proces financijske pomoći BiH, pri čemu su nedavno iz Izaslanstva EU-a za Večernji list podsjetili kako je povjerenik Várhelyi bio jasan pri posjetu Bosni i Hercegovini u studenome prošle godine, kada je rekao da zemlja riskira gubitak velike investicije ako se ne poduzmu mjere za okončanje političke krize. Ipak, iz odnosa institucija Europske unije vidljivo je kako Bruxelles i dalje pruža ruku suradnje BiH, uz poruke kako su države članice EU-a najveći investitor, trgovinski partner i donator u Bosni i Hercegovini. EU nastavlja raditi u cilju zadržavanja fokusa na europskoj perspektivi zemalja jugoistočne Europe i Bosne i Hercegovine, a to će nastaviti i dalje, pri čemu su njezine financijske institucije, Europska investicijska banka i Europska banka za obnovu i razvoj, strateški važan partner u realizaciji brojnih projekata, počevši od infrastrukture, pa do malog i srednjeg poduzetništva.
Kohezivni čimbenik
No, bez obzira na izostanak definitivnog odgovora na pitanje kako će se situacija razvijati, jedno je jasno - unutar BiH nužno je očuvati fokus na europskom putu, između ostaloga, i zbog činjenice da se radi o jakom kohezijskom elementu.
Hrvatski politički predstavnici žele aktivnim pristupom biti čimbenik povezivanja unutar BiH, tražeći pritom dogovor te nudeći rješenja koja idu u smjeru ispunjavanja obveza na europskom putu.
Od podnošenja zahtjeva za članstvo u Europskoj uniji, preko organizacije znanstvenih skupova s međunarodnim sudjelovanjem, pa do lobiranja u institucijama Europske unije za usmjeravanje pozornosti prema BiH i njezinim specifičnostima, a u kontekstu potrebe za ubrzanjem europskog puta, hrvatska politička i akademska zajednica u BiH do sada se u više navrata pokazala kao najiskreniji zagovaratelj europskog i euroatlantskog puta države.
Takav fokus Hrvati će zasigurno očuvati i u idućem razdoblju, neovisno o političkoj krizi te će intenzivno, kroz institucije zemlje, nastaviti ukazivati na potrebu bržeg ispunjavanja obveza na europskom putu.
Susjedna Republika Hrvatska na tome putu također će nastavljati pružati nesebičnu pomoć, lobirajući unutar institucija EU-a za uvažavanje posebnosti koje su temelj u BiH, te tražeći što učinkovitiju financijsku potporu brojnim projektima unutar BiH. Dokaz tomu je predani rad na upoznavanju lokalnih zajednica u BiH o prednostima korištenja sredstava iz predstojećeg IPA III mehanizma.