BiH se nalazi u ranom stadiju provedbe politike o sprječavanju i borbi protiv financijskog kriminala. Neriješeno pitanje institucionalnog položaja Financijsko obavještajnog odjela i dalje slabi djelovanje BiH u ovim oblastima.
Pranje novca
Stoga ne čudi ni dramatično upozorenje od Jana Kleijssena, šefa izaslanstva Odbora stručnjaka Vijeća Europe za sprječavanje pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti, u kojem navodi kako bi se BiH mogla uskoro naći na međunarodnoj crnoj listi zbog neispunjavanja obveza na planu borbe protiv pranja novca i financiranja terorizma, a posljedice toga mogli bi osjetiti njeni građani. Ključne obveze koje BiH još nije ispunila su usvajanje zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti, koji je Vijeće ministara BiH nedavno jednoglasno utvrdilo i uputilo u parlamentarnu proceduru, te izmjene Kaznenog zakona BiH u ovom segmentu, koje su nedavno “pale” u Parlamentu. Podsjetimo, postojeće odredbe u pravnom okviru koje se odnose na zapljenu se ne provode u potpunosti, a oduzimanje stečene imovine preko kriminalnih radnji u cijeloj BiH je i dalje na niskoj razini. Nedostaju strukture za upravljanje i održavanje oduzete imovine. Parlament još uvijek nije usvojio izmjene i dopune zakona o sprječavanju prava novca i financiranja terorističkih aktivnosti. Također nije izvršena ni transformacija Financijsko-obavještajnog odjela koji je trenutno u sastavu državne Agencije za istrage i zaštitu. Zbog nepopunjenosti kadrovima, ne postoji ni sustavna fikcijsko-obavještajna podrška. Iznenađujuće zvuči činjenica da su u 2010. godini samo dva od ukupno 215 izvješća o pranju novca predana Tužiteljstvu. Također, nije bilo ni izvješća o financiranju terorističkih aktivnost. Uz pranje novca, mali napredak je postignut u borbi protiv zloupotrebe droga. BiH je i dalje tranzitna zemlja za međunarodnu trgovinu narkoticima svih vrsta.
Opojne droge
Organizirane kriminalne skupine povezane s lancem trgovine narkoticima djeluju na cijelom teritoriju BiH. Iako se u izvješću Europske komisije navodi kako je BiH nastavila s unapređenjem međunarodne suradnje te u tom kontekstu redovno podnosila izvješća Međunarodnom odboru za kontrolu narkotika, međutim podnošenje izvješća Europskom centru za monitoring nad drogama i dalje je problem. No, u segmentu vezanom uz narkotike ima i malih pomaka koji se odnose na bazu podataka o počiniteljima kaznenih djela vezanih uz zloupotrebu droga.
Ovu bazu podataka koriste agencije za provedbu zakona na državnoj razini - Federalna uprava policije, a s njom su povezane i županije. Zabrinjavajuća je i činjenica prema kojoj se na uništenje oduzetih opojnih sredstava čeka dugo, zbog čega se gomilaju velike količine nedopuštenih supstanci, i to nakon usvajanja Zakona o sprječavanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga. Na kraju je važno naglasiti, ako bi BiH bila stavljena na crnu listu, to bi svako financijsko poslovanje s BiH učinilo objektom veoma strogog nadzora.
Primjerice, pogodilo bi doznake koje dijaspora iz inozemstva šalje u zemlju, u oba entiteta i Disktrikt Brčko budući da će slanje novca u BiH biti mnogo kompliciranije jer će financijske institucije biti krajnje oprezne i praviti mnogo kontrola da novac nije “opran” ili namijenjen za kriminalne svrhe”