Prema procjenama Ujedinjenih naroda, više od polovine stanovništva u BiH na rubu je siromaštva, a zbog pandemije koronavirusa povećan je broj korisnika i javnih kuhinja. To je rezultat višegodišnjih naslijeđenih problema iz vremena posljednjeg rata, ali i sporoga oporavka. Po objašnjenju Međunarodnog monetarnog fonda, BiH ima BDP po stanovniku od 5674 američka dolara. Najveći uzrok siromaštva je nasljeđe rata, piše Večernji list BiH.
Na granici siromaštva
Prije rata BiH je bila klasificirana kao zemlja sa srednjim prihodima, a nakon sukoba između 1992. i 1995. zemlja se nije vratila nakon više od 20 godina. Uz to, muškarci radne dobi bili su najveća skupina koja je stradala tijekom rata, što je dovelo do toga da su na čelu jednog od četiriju kućanstva žene. To je izazvalo pad obitelji u siromaštvo jer su žene manji postotak radne snage i često su manje plaćene od muškaraca. BiH se nalazi na 83. mjestu u svijetu po ostvarenom bruto društvenom proizvodu po glavi stanovnika. Taj je iznos ipak dva i pol puta manji nego u Hrvatskoj, koja se nalazi na 54. poziciji u svijetu, a najbolja je Slovenija s ostvarenih oko 20.000 dolara po glavi stanovnika godišnje.
Ispred BiH su Crna Gora i Srbija, koje dijele 70. odnosno 71. poziciju, te Sjeverna Makedonija na 79. poziciji, a iza su samo Albanija i Kosovo, koje ima daleko najmanji BDP po glavi stanovnika, ispod 5000 dolara. Za ovu godinu procjenjuje se porast općeg BDP-a za 3,5%, a što onda posljedično utječe i na svakog pojedinačnog građanina. Posebno se loše na živote ljudi odrazila kriza s koronavirusom. Prema istraživanju UNDP-ja i UNICEF-a, posljedice koronakrize potaknule su dodatno pad BDP-a po glavi stanovnika i izravno se odrazile na nejednakost, siromaštvo i socijalnu isključenost. Pogoršanu financijsku situaciju prijavilo je 48,5% kućanstava, od kojih je 12% doživjelo značajne poteškoće u ovom razdoblju. Posebno su pogođeni oni koji su se čak i prije pandemije smatrali siromašnima: 63% ih smatra da im se situacija pogoršala, od kojih 20% smatra to pogoršanje radikalnim. Studija podcrtava nužnost pružanja dodatne i koordinirane podrške kako bi se zaštitili najranjiviji ljudi i sačuvala radna mjesta. Potrebne su posebne mjere potpore za poljoprivrednike, mikro, mala i srednja poduzeća te za one koji obitelji prehranjuju radom u neformalnom sektoru, upozorila je ranije rezidentna predstavnica UNDP-ja u BiH Steliana Nedera.
Ugrožene obitelji
Rezultati ankete potvrđuju usku vezu između ekonomskog i socijalnog utjecaja na obitelji i djecu. Pogoršanje financijske situacije zbog pandemije natjeralo je 20% kućanstava s djecom i 23% obitelji iz ranjivih skupina da posude novac. Utvrđeno je i da za 17% djece iz siromašnih obitelji postoji rizik od napuštanja škole zbog nedostatka potpore roditelja.•