Može li BiH postati zemlja u koju će investitori preseljavati svoje proizvodne pogone, jedno je od ključnih pitanja na koja se pokušava dobiti odgovor u sklopu promišljanja o svim onim obvezama koje treba ispuniti kako bi ostali konkurentniji za izravna strana ulaganja. No, prema svemu sudeći, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija i Kosovo pokazuju znakove nearshoringa, što je izraz za premještanje poslovnih operacija bliže matičnom tržištu koje omogućuje kompanijama da smanje troškove, ubrzaju vrijeme isporuke i unaprijede kontrolu kvaliteta.
Izravne strane investicije u tim ekonomijama premašile su očekivane razine nakon pandemije, što ukazuje na preseljenje proizvodnih kapaciteta u ovu regiju, rezultati su iz studije "Transformacija zapadnog Balkana kroz nearshoring i dekarbonizaciju", koja je predstavljena u Vanjskotrgovinskoj komori BiH. Albanija i Srbija zabilježile su priljev izravnih stranih ulaganja niži od očekivanog, što ukazuje da su ove ekonomije imale manje koristi od nearshoringa. Crna Gora pokazuje mješovite rezultate, s početno većim investicijama, ali ispod očekivanja u 2023. Potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Ahmet Egrlić rekao je da se radi o drugoj studiji koja je urađena s Bečkim institutom, a sudjelovalo je svih šest komora zapadnog Balkana kroz Komorski investicijski forum. Rezultati studije, među ostalim, pokazuju da bi 68 posto stranih investitora na zapadnom Balkanu povećalo investicije ako bi regija značajno poboljšala dekarbonizaciju, a 47 posto anketiranih kompanija na zapadnom Balkanu kaže da im je potrebna financijska podrška kako bi smanjile svoj ugljični otisak.