Pezzuto: Hrvati u BiH praktično isključeni iz sudjelovanja u institucijama

Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine održala je, 5. i 6. studenog 2018. u prostorijama Nadbiskupskog ordinarijata vrhbosanskog u Sarajevu, svoje 74. redovito zasjedanje. Predsjedao je nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić, predsjednik BK BiH, a sudjelovali su svi članovi Biskupske konferencije BiH. Na zasjedanju su također sudjelovali: delegat Hrvatske biskupske konferencije mons. Mate Uzinić, biskup dubrovački, i mons. Ladislav Nemet, biskup zrenjaninski i predsjednik Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metoda. Delegati su prenijeli pozdrave i izraze blizine svih članova svojih Konferencija te izvijestili o najvažnijim crkvenim događanjima u Hrvatskoj odnosno u Srbiji, Crnoj Gori, Kosovu i Makedoniji, javlja KTA. 
 
Tijekom zasjedanja s biskupima se susreo apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini mons. Luigi Pezzuto. Iznio je svoje razmišljanje o tijeku i odjecima nedavno završene Biskupske sinode kao prostoru djelovanja Duha Svetoga koji potiče krajevne i mjesne Crkve na konkretno djelovanje u pastoralnom radu s mladima. Osvrćući se na trenutno društveno-političko stanje, rekao je da „sa žaljenjem, osim toga, u Bosni i Hercegovini živimo trenutak u kojemu su Hrvati praktično na neki način isključeni iz njihova sudjelovanja u institucijama“.
 
Biskupi su saslušali izvješća svojih delegata: s Obiteljskog dana BiH održanog na Kupresu 29. srpnja 2018. i Trećeg nacionalnog susreta hrvatskih katoličkih obitelji upriličenog 15. i 16. rujna 2018. u Splitu i Solinu, s IX. Međunarodnog susreta obitelji održanog od 20. do 27. kolovoza 2018. u Dublinu, s XXI. Redovničkog dana održanog 1. rujna 2018. u Visokom, sa susreta predstavnika biskupskih konferencija Središnje i Istočne Europe održanog 6. i 7. rujna 2018. u Bratislavi, s Plenarnog zasjedanja Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE) održanog od 13. do 16. rujna 2018. u poljskom gradu Poznanu te s 22. međunarodnog kongresa Renovabisa održanog 26. rujna 2018. u Berlinu.
 
Jedan od 266 sinodskih otaca mons. Marko Semren, pomoćni biskup banjolučki, informirao je biskupe o svom sudjelovanju kao njihov delegat na XV. redovitoj Biskupskoj sinodi o Mladima, vjeri i razlučivanju zvanja koja je započela svečanom Svetom misom na trgu sv. Petra, 3. listopada 2018., a završila 28. listopada 2018. Euharistijskim slavljem koje je predvodio papa Franjo u bazilici sv. Petra u Rimu. Istaknuo je da je Sinoda uvijek snažni trenutak crkvenog zajedništva u kojem se  svaki sudionik osjeća predstavnikom mjesne Crkve ugrađujući svoj kamenčić u mozaik zajedništva pa je u tom duhu govorio i o pastoralnom radu s mladima na razini Crkve u Bosni i Hercegovini. Kazao je da je ova Sinoda praktični kontinuitet dviju prethodnih sinoda o obitelji tj. o obnovi Crkve i društva pomoću obitelji i mladih koji dolaze u obitelj i djeluju iz obitelji kao temelja za rast mladih. Spomenuo je da sinodski hod nije završen jer predviđa fazu provedbe koja, osim kreativnog i vjernog preuzimanja završnog dokumenta s ciljem njegove prilagodbe vlastitom okruženju, uključuje i širenje načina postojanja i zajedničkog rada mladih i starih, u međusobnom slušanju i razlučivanju.
 
Biskupi su pobliže upoznati s pohodom tajnika za sjemeništa pri Kongregaciji za kler nadbiskupa mons. Jorgea Carlosa Patróna Wonga koji se, tijekom svog boravka u Sarajevu od 5. do 8. listopada 2018., susreo s odgojiteljima u bogoslovnim i malim sjemeništima i dijecezanskim referentima za zvanja u Bosni i Hercegovini te s bogoslovima i sjemeništarcima kao i sa svećenicima, redovnicima i redovnicama. Na spomenutim susretima predstavljene su Temeljne odredbe o svećeničkom odgoju i izobrazbi (Ratio fundamentalis institutionis sacerdotalis), a bilo je govora i o ljudskoj dimenziji u početnoj i trajnoj formaciji sjemeništaraca, bogoslova, redovnika i svećenika kao i načinu današnje formacije odgojitelja.
 
Osvrćući se na život i djelovanje Crkve u aktualnoj društveno-političkoj situaciji s posebnim naglaskom na nedavno održane izbore s obzirom na katoličku odnosnu hrvatsku populaciju na cijelom području BiH, biskupi su razmišljali o načinu davanja doprinosa boljoj, pravednijoj i sigurnijoj budućnosti članova svojih biskupijskih i župnih zajednica i otklanjanju sadašnjih barijera među političkim predstavnicima tri konstitutivna naroda i svih drugih u Bosni i Hercegovini te stvaranju još boljeg ozračja među vjerskim predstavnicima i pripadnicima njihovih zajednica, osobito mladih ljudi. Ostajući čvrsto na načelima Evanđelja i učiteljstva Katoličke Crkve, biskupi pozivaju sve članove svojih zajednica, ali i sve ljude dobre volje, da međusobno surađuju na promicanju općeg dobra. U tom duhu očekuju od izabranih predstavnika vlasti da rade na istinsko dobro onih koji su ih birali, ali i svih ljudi te da donose takve zakone koji će promicati jednakopravnost sva tri konstitutivna naroda i ljudska prava svih građana u svakom dijelu BiH. Očekuju od predstavnika međunarodne zajednice da, potičući promjenu Izbornog zakona, omoguće legitimno predstavljanje svakog naroda kako na razini cijele BiH tako i na entitetskim i drugim razinama, kako bi se u budućnosti onemogućila legalizacija nepravde i postavili temelji za napredak Bosne i Hercegovine na demokratskim načelima. Odaju priznanje i zahvalnost svima koji, unatoč svim poteškoćama, ostaju svoji na svome i daju svoj doprinos izgradnji mira i suživota u ovoj zemlji. Potiču ih da se ne daju zavesti raznim politikama kojima nije u središtu čovjek i njegovo dobro nego uskogrudni vlastiti interes. Sve katolike pozivaju da događaje i ovo vrijeme prosuđuju prema evanđeoskim načelima vođeni najvažnijom zapovijedi ljubavi prema Bogu i bližnjemu kojoj je jedino istinsko mjerilo spremnost na žrtvu. Posebno ohrabruju obitelji da budu mjesta odgoja i rasta u istinskim vrijednostima. Biskupe raduju svaki, makar i mali pomaci, koje poduzimaju domišljati ljudi provedbom raznih projekata i u sredinama gdje su manje brojni. Te hrabre pothvate vide kao znak da je ipak moguć opstanak i povratak i u mjestima odakle su prognani tijekom nedavnoga rata.
 
Pošto su se osvrnuli na aktualnu temu s migrantima, biskupi pozivaju sve mjerodavne strukture vlasti da preuzmu vlastitu odgovornost te pronalaze najbolja rješenja koja će biti na dobro i sigurnost stanovnika ove zemlje u svakom njezinom dijelu i koja će biti od pomoći onima kojima je pomoć nužna pri čemu i Crkva nastoji dati svoj doprinos.
 
Biskupi ponovo ukazuju na potrebu donošenja pravednog zakona o restituciji i denacionalizaciji kako bi imovina, koja je nepravedno oduzeta nakon Drugog svjetskog rata, bila vraćena njezinim vlasnicima. Od mjerodavnih vlasti očekuju da, do donošenja spomenutog zakona, zaštite oduzetu imovinu i stave je na raspolaganje njezinim vlasnicima te tako omoguće njezinu obnovu i korištenje u skladu s potrebama vlasnika.
 
Biskupi ponavljaju nepromjenjivi biblijski i crkveni nauk, da je Bog stvorio čovjeka kao muško i žensko i pozivaju zakonodavne vlasti da poštivaju tu Božju volju i prirodni zakon.
 
Biskupi su dogovorili sljedeće termine: 75. redovito zasjedanje BK BiH u Mostaru bit će održano 20. i 21. ožujka 2019., a započet će 19. ožujka zajedničkim Misnim slavljem u katedrali Marije Majke Crkve; 76. redovito zasjedanje BK BiH održat će se u Banjoj Luci, 16. i 17 srpnja 2019., a započet će 15. srpnja svečanim Misnim slavljem na patrona biskupije u katedrali sv. Bonaventure; 77. redovito zasjedanje BK BiH održat će se 4. i 5. studenog 2019. u Sarajevu, a započet će Svetom misom 3. studenog u katedrali Srca Isusova; Međudekanski susret Bosne i Hercegovine bit će održan 9. svibnja 2019. u Travniku.
 
U nedjelju, 4. studenog 2018. biskupi su slavili Svetu misu u katedrali Srca Isusova. Predsjedao je kardinal Puljić, a propovijedao je nuncij Pezzuto. U ponedjeljak, 5. studenog biskupi su slavili Euharistiju u kapeli Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa i susreli se s bogoslovnom zajednicom. Predsjedao je kardinal Puljić, a propovijedao biskup Uzinić.