Tržite kriptovaluta „olakšalo“ je za 270 milijardi dolara u samo 24 sata: novi podsjetnik da je Bitcoin rizična imovina donio je njegov najveći jednodnevni pad - od zatvaranja u nedjelju u ponedjeljak ujutro pao je za 13 posto, u jednom trenutku ispod 50.000 dolara što mu je najveći gubitak vrijednosti u jednom danu od studenoga 2022. Zadnji put je na ovoj razini virtualna valuta bila u veljači 2024., dok mu je najveća cijena ikad bila 64.800 dolara u travnju 2021. Još gore je prošao Ethereum – u jednom trenutku izgubio je čak četvrtinu vrijednosti, što mu je najniža razina od sredine siječnja.
Virtualne su valute odreagirale na rasprodaju druge rizične imovine na burzama, nakon najave moguće recesije u SAD-u poslije objave podataka o razočaravajućim poslovnim rezultatima kompanija, rastu nezaposlenosti i padu proizvodnje. Usto, FED nije obećao smanjenje kamatne stope u rujnu, a ne pomažu ni rastuće napetosti na Bliskom istoku. Rasprodaju Ethereuma pak akcelerirale su glasine o likvidaciji imovine Jump Tradinga, proizvođača kripto tržišta: spominje se da je preneseno više od 46 milijuna dolara vrijednosti kriptovalute na centralizirane burze.
Zanimljivo je da se stropoštavanje Bitcoina dogodilo netom nakon zakonodavnog prijedloga Cynthije Lummis, senatorice iz Wyominga, da SAD u budućnosti, osim standardne nacionalne riznice, drži i stratešku zalihu kriptovaluta, ponajprije Bitcoina. Zakonodavni prijedlog uključuje plan osnivanja "decentralizirane mreže sigurnih Bitcoin trezora" kojima bi upravljao FED, a savezna bi vlada bila obvezna kupovati Bitcoine sve dok razina u riznici ne dostigne pet posto ukupne svjetske ponude, otprilike oko milijun Bitcoina. Ironija je da je Lummis argumentirala kako bi se tim potezom osigurala budućnost za nove generacije i financijska stabilnost zemlje.
Tvrdi da bi se kupnjom Bitcoina dodatno diverzificirala nacionalna imovina SAD-a i povećala financijska otpornost, što bi pozicioniralo zemlju kao predvodnika u financijskim inovacijama i stavilo je na kartu kripto velesila. Zakon je predložen pod nazivom "Boosting Innovation, Technology, and Competitiveness through Optimized Investment Nationwide Act of 2024" ("Poticanje inovacija, tehnologije i konkurentnosti putem Optimiziranog ulaganja - Nationwide Act of 2024"), skraćeno "BITCOIN Act of 2024". U međuvremenu je stiglo oko 2200 pisama podrške za prijedlog zakona. Ovakve rezerve u Bitcoinu uvela je dosad srednjoamerička država Salvador, prva zemlja u svijetu koja je priznala Bitcoin kao zakonsko sredstvo plaćanja.
Prethodno je ove godine američka Komisija za vrijednosne papire i burze (SEC) odobrila fond kojim se trguje na burzi za praćenje trenutačne cijene Bitcoina i Ethereuma, a u petak je objavljeno i da će Morgan Stanley uskoro dopustiti da njegovi financijaši klijentima ponude Bitcoin ETF-ove, prvi put za Wall Street. Današnje jutro ne ide u prilog planovima donošenja Bitcoin Acta, a uostalom, prijedlog dolazi iz stranke koja nema većinu u Senatu pa je moguće da ne dospije niti na dnevni red rasprave. Bez obzira na ishod „operacije uvođenja Bitcoin Acta“, koja pokazuje da američki republikanci nisu konzervativni kad je posrijedi rizična imovina, očigledno je da kriptovalute više nisu egzotika, nego postaju mainstream financijske industrije.
A uz kriptovalute danas su pale i dionice povezane s kripto tržištem: Coinbase (COIN.O) na Frankfurtskoj burzi za više od 18 posto, Riot Platforms (RIOT.O) 17,7 posto, a Marathon Digital (MARA.O) čak 20 posto. I Nasdaq bilježi najgore trotjedno razdoblje u dvije godine s padom od 3,4 posto: japanski Nikkei 225 pao je čak sedam posto, a u crvenom je već drugi tjedan, nakon što je Banka Japana objavila da će povećati svoju referentnu kamatnu stopu na najvišu razinu u 16 godina. Nikkei 225 pao je 12,4 posto, Stoxx Europe 600 u crvenom je 2,8 posto, a mikro futures (ročnice reosiguranja) na S&P 500 izgubile su 2,9 posto vrijednosti.
No unatoč ovom padu s cijenom od oko 54.000 dolara Bitcoin je još uvijek u plusu od gotovo 23 posto ove godine. Ethereum je ipak padom na oko 2300 dolara izbrisao svoje dobitke za ovu godinu. Binanceov BNB token pao je više od 15 posto, a Solana oko deset posto.
Zanimljivo je da je, nakon što je Bitcoin u travnju probio cijenu od 45.000 dolara, jedan od najvećih hrvatskih ulagača u Bitcoin Hrvoje Prpić prokomentirao kako je moguće da najveća virtualna valuta ove godine probije i famoznih 100.000 dolara, kao odgovor na najavu SEC-a da velikim investicijskim fondovima dopusti ulaganje u ETF-ove na bazi Bitcoina, što bi znatno pojednostavnilo investiranje u virtualnu valutu. S obzirom na njegovu volatilnost, ni taj scenarij nije nemoguć. Prpić i na duži rok očekuje rast Bitcoina, no ne više onakav kakav je bio zadnjih sedam-osam godina.