Ovoga je tjedna administracija SAD-a sankcionirala stavljanjem na crnu listu aktualnog predsjednika Federacije BiH (FBiH) Marinka Čavaru iz HDZ-a BiH navodeći kako je odgovoran za blokadu ovoga entiteta te precizno navodeći da nisu provedeni rezultati izbora iz 2018. godine te da nisu imenovani suci u tamošnjem Ustavnome sudu, piše Večernji list BiH.
Čavara je pak za to odbacio odgovornost, navodeći kako politički partneri, ponajprije njegova HDZ BiH i vodeća bošnjačka SDA nisu postigli politički dogovor o uspostavi vlasti. I američka administracija, ali i Čavara su apsolutno u pravu. A u međuvremenu do čak 2022. godine nije razriješen problem koji je doveo do Čavarina sankcioniranja, ali i neuspostave izvršne vlasti u nekada hrvatsko-bošnjačkom entitetu, koji je to sve manje.
Stranci pogodovali dominaciji
Problem je u izbornome zakonodavstvu i pokušaju da se zaustave prijevare i manipulacije s bošnjačkim preglasavanjem Hrvata budući da je ovaj narod tri i pol puta manje brojan od Bošnjaka, isprave pogrešni potezi međunarodne administracije koja je pogodovala narušavanju pozicije konstitutivnih naroda i ozakonjavala zakon većine te osigura mogućnost manjinama da se također mogu kandidirati za vodeće pozicije u državi.
Pa ipak pregovori što su ih vodile hrvatske i bošnjačke stranke o izbornoj reformi nisu uspjele. To zato što nije bilo dovoljno pritiska prema vodećoj bošnjačkoj stranci SDA koja je do kraja opstruirala postizanje dogovora vjerujući da će s neizmijenjenim Izbornim zakonom, kako je to u više navrata istaknuo njihov predsjednik Bakir Izetbegović, "skinuti okove i spriječiti teror manjine".
U prijevodu to znači omogućiti dominaciju Bošnjaka i pretvaranje federacije u bošnjačku državicu i Hrvate gurnuti u poziciju političke manjine. Čak i unatoč tome što su njezini predstavnici potpisali sporazum koji je podrazumijevao i balans u vlasti sukladno dokumentu iz Washingtona 1994. godine o uspostavi Federacije BiH, te kasnijeg u Daytonu 1995. kada je okončan rat u BiH. Slično se već s izbacivanjem Hrvata iz vlasti dogodilo 2000. a zatim i 2010. godine s protuhrvatskim vlastima Alijanse za promjene i Političke platforme. Takve manipulacije bile su moguće jer je 2000. međunarodna zajednica donijela izmjene izbornih propisa koje su bile na štetu Hrvata, a zatim 2002. izmijenila Ustav pa je za izbor izvršne vlasti u Federaciji BiH umjesto natpolovične većine u klubu Hrvata gornjeg, nacionalno koncipiranog Doma naroda postalo dovoljno "okupiti" šest od 17 Hrvata. Nedavno je jedan od takvih Hrvata Anel Šahinović iz Bihaća preminuo nakon teže bolesti.
U tome klubu je Bošnjak koji se lažno izjašnjava Hrvatom, Edim Fejzić osuđeni kriminalac koji je kupovao glasove na izborima. Izbacivanje Hrvata iz vlasti u FBiH isplaniralo se nakon izbora 2018. godine. To znači da bi umjesto Čavare na mjesto Predsjednika FBiH bio izabran neki Anel, Edim ili pak podobni Hrvat, a zatim i u Vladu Federacije BiH koja raspolaže najvećim ekonomskim i institucionalnim potencijalom u zemlji. Čak iako Hrvati imaju tek 5 od 17 mjesta u federalnoj Vladi, od golemog je značaja da u njoj budu legitimni predstavnici ovoga naroda. Čak i unatoč tome što jer također visoki predstavnik Wolfgang Petritsch osakatio Washingtonski sporazum i ustav Federacije BiH pa u toj vladi dao Bošnjacima većinu, a Hrvatima oteo paritet. Federalni Dom naroda mjesto je i u kojemu se posredno biraju i izaslanici za gornji, državni Dom naroda koji također Hrvatima, s obzirom na to da su manjina u oba entiteta, daje mogućnost ostvarenja kakvog takvog balansa. Upravo je u razgovorima o izmjenama Izbornoga zakona bošnjačka strana inzistirala da se drastično smanji uloga Doma naroda FBiH po čemu bi se ovaj entitet izjednačio s Republikom Srpskom (RS) gdje taj dom ima gotovo protokolarnu ulogu. To je SDA predlagao čak i unatoč tome što bi žrtvovala Bošnjake iz RS-a umjesto da traži veću ulogu tamošnjeg Vijeća naroda. Još 2018. godine bošnjačke stranke pokušale su ostvariti scenarij s pronalaskom svojih šest svojih Hrvata i to iz županija gdje živi tek nekoliko postotaka Hrvata.
Središnja Bosna
Ključna će se bitka za Dom naroda FBiH na sljedećim izborima voditi za dvije županije u središnjem dijelu zemlje, središnjoj Bosni i Zeničko-dobojskoj županiji. Već se sada najavljuje kako će bošnjačke stranke visoko pozicionirati svoje Hrvate kako bi pokušale doći do broja šest izaslanika. Dom naroda koji je posljednja brana Hrvatima da utječu na izbor izvršne vlasti uz Predsjedništvo BiH simbolički je i stvarno važan za osiguranje opstanka ovoga naroda. I dok su godinama teško interpretirali što je suština presude Ljubić koja govori o zloporabi oko biranja Doma naroda, nametanje Željka Komšića olakšalo im je taj posao. Kao i zašto je važno očuvati recept iz Daytona!