Bivši američki veleposlanik u Hrvatskoj Robert Bradtke prekinuo je mirovinu kako bi se ponovno angažirao u diplomaciji – upravo njega State Department izabrao je za ključnu osobu koja će uime SAD-a s drugim državama koordinirati akcije te ih poticati da se aktivnije pozabave svojim državljanima koji se u velikom broju pridružuju islamističkoj militantnoj skupini ISIL-u. Imenovanje Bradtkea za višeg savjetnika u angažmanu partnera za borbu protiv stranih ratnika u Siriji nije prošlo bez kritika: posebno mu se zamjeralo što ne govori arapski i što nikada nije služio u tom dijelu svijeta. U odgovoru na te zamjerke navodi se Bradtkeovo 40-godišnje diplomatsko iskustvo, što uključuje i dužnost savjetnika bivšeg državnog tajnika Warrena Christophera te se posebno ističu mandat veleposlanika u Hrvatskoj od 2006. do 2009. i znanje hrvatskog, a sve u svjetlu činjenice kako je Balkan – bez Hrvatske – apostrofiran kao jedno od žarišta regrutacije zapadnih ekstremista.
Od Beča do Sandžaka
Kako piše Večernji list, Bradtke je već razgovarao s predstavnicima država EU i Balkana. Ta bi informacija mogla baciti novo svjetlo na angažman Hrvatske u američkoj koaliciji u borbi protiv ISIL-a, za koji je javnost prvi put doznala iz američkih izvora.
Amerikanci su u posljednje vrijeme pojačali diplomatsku aktivnost u zaustavljanju odljeva stranih boraca u ISIL. Prema podacima Vijeća sigurnosti UN-a, procjenjuje se da je oko 15.000 ljudi iz cijelog svijeta napustilo domove kako bi se pridružilo ISIL-u, no broj je vjerojatno i veći. U izvještaju Vijeća sigurnosti kaže se da najveći broj boraca dolazi iz zemalja Bliskog istoka i zapadne Europe. Kao jednu od najaktivnijih ruta analitičari navode južnoeuropsku trasu – onu koja počinje u Beču, a završava na Sandžaku, u BiH te Srbiji, odakle borci odlaze u Siriju.
Progon povratnika
Američki angažman u zaustavljanju ekstremista formaliziran je nedavno kad su iz tamošnjeg Ministarstva pravosuđa najavili da šalju sedamdesetak državnih odvjetnika u četrnaest zemalja Balkana, Bliskog istoka i sjeverne Afrike, ali ne i u Hrvatsku, kako bi pomogli u istrazi i privođenju pravdi stranih boraca iz Sirije. Američka strana inzistira na jačoj kontroli potencijalnih terorista, ali i oštrom progonu onih koji se vraćaju u svoje domovine te predstavljaju sigurnosnu prijetnju. Od posebne je važnosti čvrst zakonski okvir koji je u većini država manjkav: neke su države, poput Velike Britanije, upravo iz tog razloga postrožile zakone za povratnike iz ISIL-a. Takvu reakciju SAD očekuje sada od svih država partnerica u borbi protiv džihadista.