Regija Hercegovine bi vrlo skoro mogla postati dom petom nacionalnom parku u BiH. Park prirode Blidinje, ako bude dogovora vlasti, uskoro bi trebao dobiti status nacionalnog parka, a ogromna prirodna, ali i kulturna bogatstva kojima raspolaže ova dolina između visova Čvrsnice i Vrana tako će ostvariti učinkovitiju zaštitu.
Pod strogim nadzorom
Prije određenog vremena Vlada Hercegovačko-neretvanske županije donijela je zaključak kojim je suglasna s donošenjem zakonskog rješenja o proglašenju nacionalnog parka Blidinje te je inicirala njegovo donošenje i usvajanje na razini Federacije BiH, a sukladno Zakonu o zaštiti prirode Federacije BiH.
Što bi to u konkretnom slučaju značilo za Blidinje? U prvom redu, kako smo ranije pisali i objavljivali, svi sadašnji sadržaji na prostoru Parka prirode Blidinje bili bi stavljeni u funkciju održivog korištenja, dok bi se time omogućio jasniji nadzor nad segmentima parka. Inicijatori ove ideje ističu kako bi se tako osiguralo da divljač, ali i sve druge prirodne, kao i kulturne vrijednosti, kojima ovaj kraj obiluje, budu pod strožim nadzorom struke i institucija kako bi se jedinstveni prostor očuvao za buduće generacije.
Dobivanje statusa nacionalnog parka neće značiti i konzerviranje prostora. U prijevodu, svi dosadašnji sadržaji koji postoje neće biti onemogućeni. Blidinju bi na ovaj način bila otvorena vrata za korištenje značajnijih sredstava iz međunarodnih fondova, koja bi se onda usmjerila na učinkovitiju zaštitu resursa, a i BiH bi ovim potezom ispunila obveze koje proistječu iz smjernice "Natura 2000.".
Premijer Hercegovačko-neretvanske županije Nevenko Herceg podsjetio je tada, kako smo objavili, da je, dok je bio federalni ministar turizma i okoliša, povukao nekoliko važnih koraka koji su išli u smjeru pripreme za proglašenje Blidinja nacionalnim parkom. Tijekom njegova mandata u Ministarstvu turizma i okoliša Federacije BiH urađene su sve stručne podloge, počevši od studije izvodivosti pa do master plana. Nacionalni park je 2. kategorija zaštite, a Herceg je naveo kako bi se time na Blidinju omogućilo kvalitetnije provođenje svih aktivnosti koje idu u smjeru očuvanja prirodnog i kulturnog bogatstva. Iznimno je važno što se oko ovog pitanja već iskomuniciralo sa strukom, ali i lokalnom zajednicom, a što bi u prijevodu značilo da ne bi trebalo biti prepreka za donošenje poteza kojima će Blidinje postati s jedne strane zaštićenije, a s druge prepoznatljivije i u svjetskim razmjerima.
Za što se sve može koristiti
Prema Međunarodnoj uniji za zaštitu prirode (IUCN), ciljevi upravljanja u nacionalnim parkovima su, među ostalim, zaštititi vrijedna područja prirode koja su od državne odnosno međunarodne važnosti u sljedeće svrhe: duhovne, obrazovne, znanstvene, rekreativne i turističke; a cilj je i u prirodnom stanju i na dugoročno razdoblje očuvati izvorno stanje životnih zajednica i životinjskih odnosno biljnih vrsta kako bi se ostvarila ekološka stabilnost i različitost. Cilj je i osigurati korištenje u duhovne, obrazovne, kulturne i rekreativne svrhe na razini koja će održati područje u prirodnom stanju te isključiti eksploataciju ili posjete koji mogu prouzročiti promjene i oštećenja prirode uz održavanje ekoloških, geomorfoloških i estetskih karakteristika zbog kojih je područje proglašeno zaštićenim. U nacionalnom parku moraju se uzeti u obzir potrebe lokalnog stanovništva koje živi u okviru nacionalnog parka, uključujući korištenje prirodnih vrijednosti i bogatstava, ako te potrebe ne budu negativno utjecale na druge ciljeve upravljanja. Park prirode Blidinje jedna je od najljepših prirodnih cjelina na području BiH.
U BiH trenutačno postoje četiri nacionalna parka: Una, Kozara, Sutjeska i Drina, dok Blidinje i Hutovo blato imaju status parka prirode. Na području Federacije BiH nalazi se ukupno 12 zaštićenih područja i 21 zaštićeno područje na prostoru Republike Srpske, od čega su najbrojnija zaštićena područja okarakterizirana kao V. kategorija prema IUCN-ovoj kategorizaciji.
Što sve nudi Park prirode Blidinje?
Park prirode Blidinje nalazi se u Bosni i Hercegovini u području visokog gorja središnjih Dinarida te obuhvaća područje planinskih masiva Čvrsnice i Vrana. Administrativno je u sastavu općina Posušje, Tomislavgrad, Prozor-Rama, Jablanica te Grada Mostara. Zbog geomorfoloških osobina, bogatstva biljnog i životinjskog svijeta te prekrasnih krajobraza na dan 30. ožujka 1995. godine Blidinje je proglašeno parkom prirode. U jedinstvenom prirodnom arealu, koji sadrži mnoge endemske vrste biljnog i životinjskog svijeta, do danas je evidentirano oko 1500 biljnih vrsta, među kojima više od 200 endemskih, subendemskih i reliktnih vrsta. U parku se nalazi najveće stanište endemskog bjelokorog bora munike. Blidinjsko jezero je geomorfološki spomenik prirode po kojem je Park prirode Blidinje dobio ime. Smješteno je u dnu Dugog polja, između planina Čvrsnice i Vrana na visini od 1184 mnv. Površina jezera je od 2,5 do 6 km² uz relativno malu dubinu od jednog metra do maksimalna četiri metra. Masna Luka posebni je šumski rezervat u središtu parka s karakterističnom fitocenološkom šumskom zajednicom, raritetnim i endemičnim biljnim i životinjskim svijetom. S Borićevcem čini najveći kompleks bjelokorog bora munike. Pločno je najviši vrh Čvrsnice, s 2228 metara najviši je vrh središnjih Dinarida. Nekoliko označenih planinarskih staza vodi kroz jedinstveni krajolik do vrha koji predstavlja veliku atrakciju za planinare. Dugo polje je krško polje između planina Vrana i Čvrsnice. Poznato je po nekropoli sa 150 stećaka, koja je zbog raznovrsnosti oblika i bogatstva ukrasa dobila status nacionalnog spomenika Bosne i Hercegovine.
Diva Grabovica tvori grandiozni kanjon s dubinama od više od 1500 metara u dužini od 6,2 kilometra. Iznad kanjona je geomorfološki objekt u obliku luka - Hajdučka vrata ili Mijatov prolaz. Hodočasničko mjesto na Kedžari poznato je po grobu Dive Grabovčeve. Na mjesto gdje se nalazi Divin grob svake godine u srpnju hodočasti mnoštvo ljudi, osobito djevojaka. Skijaški centar je zimsko odredište mnogih posjetitelja. U centru je više skijaških staza, od onih za početnike do onih za vrhunske skijaše, sa žičarom četverosjedom kapaciteta 1942 osobe na sat i skijaškom vučnicom. U sklopu skijaškog centara je sanjkalište za djecu.
Uz skijanje, turističku ponudu parka čine planinarenje, alpinističko penjanje, brdski biciklizam, slobodno ili organizirano korištenje područja parka prirode, obrazovne aktivnosti u cilju upoznavanja s florom, geologijom, hidrogeologijom i slične aktivnosti.