Tisuće kupaca polovnih vozila iz Njemačke, osim PDV-a, prilikom njihova uvoza u BiH plaćaju i carinska davanja. Naime, u našu redakciju se javio čitatelj koji je polovno vozilo kupio prije skoro godinu dana. Prilikom uvoza u BiH, djelatnici Uprave za neizravno oporezivanje naplatili su mu i troškove carine, ali samo privremeno, dok ne provjere podrijetlo ovih vozila. Ukoliko dobiju papir autentičnosti, novac će mu biti vraćen, a ako ne, novac ostaje UNO-u BiH. Ratko Kovačević, glasnogovornik UNO BiH, objasnio je o čemu se radi, piše Večernji list BiH. “Proizvođači automobila marki BMW, VW grupacija i Audi, obavijestili su ranije Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH da više ne mogu izdavati potvrde o podrijetlu ovih vozila iz Europske unije u slučaju kad se radi o polovnim putničkim motornim vozilima. Spomenuto Ministarstvo je o tome informiralo Upravu za neizravno oporezivanje, koja je nadležna za provođenje carinskog postupka uvoza svih roba, pa tako i putničkih motornih vozila. Naime, prilikom uvoza roba iz zemalja s kojima BiH ima potpisan ugovor o slobodnoj trgovini, ako uvoznik ima valjan dokaz o podrijetlu te robe, u carinskom postupku plaća samo PDV, odnosno ne plaća carinu. Kako su spomenuti proizvođači vozila obavijestili BiH da više ne mogu izdavati uvjerenja o podrijetlu tih polovnih vozila jer nisu sigurni je li u međuvremenu u ta vozila ugrađivano nešto što nema podrijetlo iz EU, uprava je morala za sva ta uvjerenja pokrenuti postupak slanja tih uvjerenja na naknadnu provjeru. Zbog toga je donesena posebna instrukcija kojom je definirano da se prilikom uvoza polovnih putničkih vozila marki BMW, VW grupacije i Audi, od uvoznika koji donose potvrdu o podrijetlu naplaćuje PDV, a iznos za visinu carinskog davanja uplaćuje se na poseban depozitni račun. Ovaj iznos stoji na depozitnom računu do trenutka povratka dokaza o podrijetlu te robe s provjere. Ako je provjera pozitivna, novac se vraća uvozniku, a ako je provjera negativna, novac se uplaćuje na jedinstveni račun i ide u raspodjelu sa svim ostalim prihodima. Trenutačno se na tom depozitnom računu nalazi 3,6 milijuna KM, što će biti raspoređeno ovisno o rezultatima provjere”, kaže Kovačević. Ističe kako je od početka 2015. pa do listopada 2017. godine UNO ukupno poslao 10.720 dokaza o podrijetlu robe u postupak naknadne provjere kod carinskih službi zemalja koje su izdale spomenute dokaze o podrijetlu. Od ukupnog broja 10.720 dokaza o podrijetlu, 7948 dokaza o podrijetlu odnosi se na polovna putnička motorna vozila ili 74,14 %, a ostatak se odnosi na druge vrste robe. Dakle, najveći broj naknadne kontrole dokaza o podrijetlu robe odnosi se upravo na polovna putnička motorna vozila. “Do danas nam se s naknadne provjere u razdoblju od 1. siječnja 2015. do 30. listopada 2017. godine vratilo 1367 negativnih provjera za polovna putnička motorna vozila, gdje su onda naplaćena carinska davanja na jedinstveni račun, piše Večernji list BiH. U manjem broju slučajeva, gdje su provjere dokaza o podrijetlu bile pozitivne, novac s depozitnog računa za carinska davanja je vraćen uvoznicima”, kaže Kovačević. Kad su u pitanju rokovi u kojima se mora izvršiti naknadna provjera ugovorima o slobodnoj trgovini i protokoli o pravilima podrijetla, predviđeno je da naknadnu provjeru dokaza o podrijetlu treba provjeriti u roku od 10 mjeseci od trenutka slanja. “Ako se ne odgovori na zahtjev za naknadnu provjeru dokaza o podrijetlu u roku od 10 mjeseci, takva se provjera automatski smatra negativnom.
S obzirom na veliki broj zahtjeva za naknadnu provjeru dokaza o podrijetlu, posebno za polovna putnička motorna vozila koja su još uvijek u postupku provjere, UNO je za jako veliki broj zahtjeva, čiji se rok isteka za provjeru približava kraju, poslao urgenciju zemljama u koje su zahtjevi otišli, kako bi uvoznici, čija su sredstva na depozitnom računu, dobili što prije odgovor”, zaključio je Kovačević