U današnjem vremenu, kada su mnoge oči uprte u pandemiju koronavirusa, svi smo se uglavnom podredili tome, a zanemarujemo druge tegobe koje s vremenom mogu donijeti puno veće zdravstvene probleme. Stoga i nije iznenađenje što i mjerodavni ovih dana apeliraju na pacijente da svoje tegobe prijave liječnicima, piše Večernji list BiH.
- Mi funkcioniramo i dalje i liječimo druge bolesti jer imamo puno zdravstvenih problema i izuzev koronavirusa. Ne želimo da ičiji život bude ugrožen - kazao je ovih dana prvi čovjek Ministarstva zdravstva ZHŽ-a Tomislav Pejić.
Nepravilna prehrana
I o tim riječima treba povesti računa jer činjenica je da dolaskom koronavirusa nijedna druga bolest nije nestala. Ugledni kardiolog Duško Vulić, govoreći o bolestima današnjice, a koje smo, nažalost, zanemarili, ističe da su i dalje kardiovaskularne bolesti vodeći uzrok smrtnosti. - Popularan naziv koji se koristi za kardiovaskularne bolesti je i “moderne bolesti” jer spadaju u bolesti suvremenog doba u kojem su stres, nepravilna prehrana i često konzumiranje alkohola i cigareta postale svakodnevne navike. Činjenica je da je brzina života donijela sa sobom mnoge negativne navike, a među njima i manju fizičku aktivnost kod većine stanovnika. Sve su ovo razlozi, pojedinačno ili zajedno, zbog čega su kardiovaskularne bolesti uzrok za oko 18 milijuna smrti godišnje u svijetu, a procjene su da će do 2030. taj broj porasti na 23 milijuna smrtnih slučajeva - ističe poznati liječnik i sveučilišni profesor, navodeći smrtnost od tih bolesti u BiH koja je, prema posljednjim podacima, bila na razini od 48%. Kad je prevencija u pitanju, potrebno je poduzeti mjere koje će očuvati i unaprijediti zdravlje koje je narušeno.
Poboljšati stil života
- Razvoj bolesti srca i krvnih žila uvelike je povezan sa stilom života i srodnim čimbenicima rizika. Postoje znanstveni dokazi da promjena stila života i redukcija čimbenika rizika mogu usporiti razvoj bolesti srca i krvnih žila i prije i poslije pojave kliničkih manifestacija. Pod znatno većim rizikom je osoba koja ima više umjerenih čimbenika rizika, nego druga osoba koja ima samo jedan, ali jako visoki čimbenik rizika. Vodiči za čimbenike rizika prije su bili zaokupljeni procjenom samo jednog čimbenika rizika - hipertenzijom, hiperlipidemijom ili dijabetesom, što je rezultiralo neprikladnim isticanjem samo pojedinačnih visokih čimbenika. Ovakav pristup potvrđuje tri važne činjenice: da kardiovaskularne bolesti imaju multifaktorsku etiologiju, da čimbenici rizika mogu imati višestruke učinke i da se kao liječnici trebamo baviti kompletnom osobom, a ne samo jednim čimbenikom kod te osobe - kazao je dr. Vulić u razgovoru za Radio Sarajevo. Stoga, osim promjene stila života, komunikacija i pregled kod liječnika su bitni jer, kao što je naglašeno, dolaskom koronavirusa druge bolesti nisu nestale.•