Vlada je donijela odluku na temelju koje će se bolnicama u državnom vlasništvu iz proračuna doznačiti više od pola milijarde kuna za podmirenje dijela dospjelih obveza prema dobavljačima lijekova i medicinskog materijala.
U obrazloženju ove odluke, u kojoj se napominje kako će se ovaj novac koristiti na način da se prvo plate najstarije obveze, ističe se kako se ona donosi radi zadržavanja jednake razine zdravstvene zaštite u cijeloj Hrvatskoj te kako bi se osiguralo nesmetano funkcioniranje bolnica. Uz državne, iz proračuna će se još jednom pomoći i županijskim bolnicama da servisiraju dospjele dugove u ukupnom iznosu od oko 269,5 milijuna kuna.
Obje odluke odnose se na pokrivanje dugova bolnica do 31. studenoga ove godine. Ovoj odluci prethodile su i druge slične proteklih mjeseci, a nakon rebalansa državnog proračuna država je od travnja na ime dospjelih dugova bolnicama isplatila ukupno više od 3,5 milijardi kuna, zbog čega se i iz samih Banskih dvora čuju apeli da se krene u reformu sustava i transparentnije trošenje novca u zdravstvu, među ostalim i novom Antikorupcijskom strategijom.
Plan razvoja socijalnih usluga
Vlada je jučer utvrdila i Nacionalni plan razvoja socijalnih usluga te pripadajući akcijski, a ovim je dokumentima predviđeno ulaganje od ukupno 13,2 milijardi kuna do 2027. godine za osiguravanje regionalne ravnomjernosti i dostupnosti socijalnih usluga osjetljivim skupinama.
Dragan Jelić, državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, pritom je istaknuo kako je prioritet stavljen na razvoj usluga koje nedostaju, kako bi bile dostupne korisnicima u njihovim domovima i lokalnoj zajednici. Plan, ističe, zadržava opredijeljenost za deinstitucionalizaciju i transformaciju te razvoj primjerenih usluga.
Otpori prijedlogu zakona
U saborsku proceduru Vlada je poslala novi Zakon o sprječavanju sukoba interesa za koji u Banskim dvorima tvrde da će osnažiti nadležno povjerenstvo, dok iz dijela struke i nevladina sektora dolaze kritike da je intencija upravo suprotna – svesti Povjerenstvo na puko administriranje imovinskih kartica.
Najveći dio kritika odnosio se na onemogućavanje Povjerenstva da objavljuje odluke po kojima se neki dužnosnik nije držao načela djelovanja, za što zakon nije propisao kaznu pa su takve odluke posljednjih godina redovito padale na upravnim sudovima.
Ovaj zakon izazvao je i otpore među čelnicima lokalne samouprave pa je dio njih kroz HDZ-ove strukture pokušao privoljeti Banske dvore da odustanu od odredbe koja im zabranjuje da se aktiviraju na upravljačkim funkcijama u tvrtkama s kojima je poslovala njihova jedinica na čak 18 mjeseci od prestanka mandata. Ta je odredba, međutim, ostala i u konačnom zakonskom tekstu koji je jučer poslan Saboru.