Islamska država snažno je uzdrmana na terenu i zbog toga postoji velika vjerojatnost da želi uzvratiti terorističkim napadom.
General bojnik američke vojske Peter E. Gersten potvrdio je za CNN da je teroristička skupina Islamska država u velikim problemima. Naime, obavještajci su se dokopali dokumenata koji potvrđuju da postoje problemi s financiranjem, s obzirom na to da je snažno ograničena trgovina naftom i artefaktima pa se plaće borcima opet smanjuju. No, bitno je veći problem od toga podatak da se snažno smanjio dotok stranih boraca: prije godinu dana mjesečno ih je stizalo 1500 do 2000, a sada jedva 200. Upravo stoga je snažno aktivirana protuteroristička kampanja u zemljama iz kojih je u redove IS-a i drugih terorističkih organizacija na Levantu otišao veći broj boraca, piše Jutarnji list.
Naime, dio njih se vratio, a među njima ima onih koji su toliko radikalizirani da su spremni na terorističke napade kakve smo vidjeli u studenom prošle godine u Parizu i u ožujku ove u Bruxellesu. Koliko je riječ o važnoj operaciji potvrđuje informacija da su specijalne snage američke vojske likvidirale gotovo 40 pripadnika IS-a koji su bili povezani s terorističkim napadima od Egipta do Bruxellesa kao planeri i poticatelji, među kojima su i neki od vodećih ljudi te terorističke organizacije kao Hadži Imam. Slične operacije provode i europske zemlje pa je tako Italija - šef američkih obavještajaca James Clapper nedavno je rekao kako ondje postoji jedna od najjačih ćelija IS-a u Europi - u četvrtak uhitila dvije osobe osumnjičene da su planirale napade. Rusija je, pak, u srijedu izvijestila kako je uhitila četiri osobe, dvije žene i dva muškarca, koji su sudjelovali u novačenju boraca za ISIL.
U cijelom tom planu čini se da je postojala jedna "bijela točka", Bosna i Hercegovina. Naime, prije tjedan dana u Sarajevu je, nakon što je pratio američkog predsjednika Baracka Obamu u posjet Saudijskoj Arabiji, osvanuo John Brennan, direktor CIA-e. O sastanku se doznalo malo iz šturih priopćenja, ali jedan je podatak od posebne važnosti. Naime, domaćini su Brennana upoznali s problematikom paradžemata, skupine vjernika koja ne priznaje nadležnost Islamske zajednice BiH, već tumače muslimanski nauk kako to njima odgovara.
Riječ o vrlo ozbiljnom problemu jer se upravo u takvim skupinama pojavljuju radikalni propovjednici koji potiču mlade muslimane da se uključe u "sveti rat" u Siriji, Iraku, Libiji. Naime, teza o tome da se neki od muslimana radikaliziraju zbog siromaštva ili problema s asimilacijom u zemljama u koje su došli je odbačena. To je ovog utorka u Europskom parlamentu razložio bivši radikalni islamist Ed Husain: "Kad bi siromaštvo bilo razlog radikalizacije, najviše bi ekstremista bilo u Bangladešu". Ključni je problem kombinacija izopačene teologije i ideologije koju on naziva islamizmom, dakle pogrešnim tumačenjem Kurana i salafizam. I upravo je islamističko-salafistička toksična mješavina glavni problem paradžemata u BiH (dobro objašnjeno u filmu "Na putu" redateljice Jasmile Žbanić) koji i šalju mladiće u rat, ali i dočekuju ih kad se vrate s istim idejama: treba napasti nevjernike i naše neprijatelje. BiH je, u želji da smanji opasnost radikala povratnika, ponudila svima onima koji se vrate i prijave samo godinu dana zatvora, što također nailazi na kritike, među ostalim, i zbog moguće dodatne radikalizacije u zatvoru (kao što je, primjerice, slučaj u Velikoj Britaniji).
Islamska zajednica (IZ) BiH pokušala je riješiti ovaj problem pozivajući sve paradžemate da se uključe u IZ. Od utvrđenih 38 zajednica njih je samo 14 na to pristalo, za dvije situacija i dalje nije jasna, dok su njih 22 odbile poziv. Tako se, recimo, zajednica muslimana u Bočinji kod Maglaja, koja se dugo smatrala rasadnikom ekstremizma, uključila u zakonite strukture, dok je to, očekivano, odbila ona u Gornjoj Maoči kod Brčkog, za koju se smatra da je sjedište vehabističkog pokreta u BiH, te zajednica iz Ošvama kod Maglaja iz koje je Emrah Fojnica otišao u Siriju i ondje poginuo 2014. godine boreći se na strani terorista.
IZ je nakon toga objavila da je učinila sve u svojoj moći te da sada prepušta ovaj "vrući krumpir" u ruke državne vlasti. Dragan Mektić, ministar sigurnosti BiH, potvrdio je da je riječ o "problemu države" te da su ti paradžemati prijetnja za državu. Jasno je da je riječ o sigurnosnom problemu koji prelazi granice BiH jer bi esktremisti mogli svoje mete potražiti u susjednim ili drugim zapadnim državama. Stoga je i Brennana, a i sve ostale, zanimalo što BiH kani učiniti po tom pitanju. Mektić je sada potvrdio da će "država djelovati" kako bi onemogućila djelovanje paradžemata te da djelovanje uključuje i represivne mjere. Takve, pak, akcije izazivaju reakcije pa je stoga BiH trenutno pod povećanim nadzorom susjeda, ali i cijelog Zapada.