Eminentni teolozi, sociolozi, psiholozi, povjesničari, filozofi iz BiH i svijeta raspravljali su na konferenciji i godišnjoj skupštini Conciliuma u Sarajevu o religiji i identitetu, posebno u postkonfliktnim društvima, kakvo je bosanskohercegovačko.
Poznati bh. filozof Ugo Vlaisavljević upozorio je da religija u BiH danas igra veliku ulogu i tu posebno istaknuo značaj odgovornosti svećenika i imama.
- Oni trebaju preuzeti odgovornost za tu veliku ulogu religije, da je ne ignoriraju, da ne misle da to od njih ne ovisi i da je njihova stvar samo tumačiti vjerski kult. Politički angažman, s druge strane, nije dobar jer vodi ideologizaciji religije. Koliko nastupiti u javnost, odgovor je da, ali s druge strane ne biti zloupotrijebljen od političkih lidera. To je pitanje suvremenosti današnjeg trenutka u BiH, smatra Vlaisavljević. On, također, ističe da su bh. narodi danas samosvjesna nacija, da ih se ne može svesti na etničke skupine jer imaju svoje institucije, svoju politiku, svoje političke predstavnike, kulturu. Prema njegovom promišljanju, postoje tri inačice, tri verzije interpretacije ratne stvarnosti, kod jednih, kod drugih i kod trećih. - Postoji nešto što se zove modifikacija ili metamorfoza zajedničkog identiteta. Doista tvrdim da Bošnjaci, to se vidi u njihovom imenu odmah, Srbi i Hrvati, nisu isti prije rata i poslije rata, ističe Vlaisavljević. Jedan od najpoznatijih kršćanskih teologa Miroslav Volf istaknuo je ambivalentnost religije kao inspiraciju za mir i religijsku isključivost koja vodi do nasilja. Jedno od bitnih pitanja koje postavlja jest može li se religija identificirati s političkim projektima izgradnje boljeg društva. Kao rješenje objašnjava da religija u suradnji s političkim sustavom ne smije izgubiti svoje resurse, svoju humanost. U protivnom ona postaje nasilna.
Na konferenciji je upozoreno i da je naše društvo obilježeno religijskim i nacionalnim kolektivizmom koji su isključivi prema drugačijim svjetonazorima.