Bošnjački lideri ne žele se odreći prava koja su oteli Hrvatima

Kontradiktorne informacije o rezultatima međustranačkih pregovora u Pragu pokazuju da je dogovor još uvijek daleko. Određenih pomaka oko Doma naroda je bilo, ali provedba presude “Sejdić i Finci” podrazumijeva cijeli paket, a to znači i reguliranje načina izbora članova Predsjedništva BiH.

Nepoštivanje dogovora

Kada je u pitanju Dom naroda, u Pragu se kao polazna osnova zapravo našao raniji prijedlog HDZ-a BiH i SDP-a, gdje je ovo pitanje dosta dobro razrađeno. Prema prijedlogu, bilo je predviđeno da Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH ima 24 člana, i to po 7 iz bošnjačkog, hrvatskog i srpskog naroda, te tri iz reda onih koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici nijednog konstitutivnog naroda (‘ostali’). Dvije trećine ukupnog broja bio bi iz FBiH, a jedan iz RS-a. Prema prijedlogu, iz FBiH biralo bi se po šest Hrvata i Bošnjaka, dva predstavnika srpskog naroda te isto toliko iz reda ‘ostalih’, dok bi se iz RS-a u Dom naroda biralo pet Srba, te po jedan Hrvat, Bošnjak i predstavnik ‘ostalih’. To su značajne promjene u odnosu na sadašnju situacija, kada Dom naroda ima ukupno 15 izaslanika i gdje nema pripadnika ‘ostalih’. Usto, trenutno se svi Bošnjaci i Hrvati biraju iz FBiH, a svi Srbi iz RS-a. Dodik je pak nakon Praga rekao kako bi se iz RS-a biralo šest Srba, a jedan iz FBiH. Istodobno, SDS se protivi da se ijedan Srbin bira izvan RS-a. Problem se na pregovorima u Pragu javio i kada su Bošnjaci tražili status ‘ostalih’ kao četvrtog naroda u BiH. No, to ipak nije uspjelo. Sličnim argumentima, protiveći se navodnom nacionalnom ekskluzivitetu, SDP je osporavao i hrvatske stavove vezano uz način izbora članova Predsjedništva BiH iz FBiH. Zamjenom teza plasirana je priča o „nerealnim hrvatskim zahtjevima“, iako se u biti radi o pokušajima dva HDZ-a da Hrvatima vrate izborna prava koja su im inženjeringom Bošnjaka, i to prije svega SDP-a, oduzeta u više navrata. Bošnjaci se ne žele odreći biranja i nametanja volje Hrvatima i to je razlog što nema dogovora u FBiH. - Mi od bošnjačkih stranaka, odnosno SDP-a imamo jasan koncept koji BiH želi kao dominantni okvir. Ne želimo pristati na mogućnost da Bošnjaci i dalje biraju dva člana Predsjedništva. Zbog tih iskustava, tražimo jasne mehanizme zaštite - rekla je nakon Praga u izjavi za naš list Borjana Krišto.

Planirani ‘napadi’

Način obraćanja javnosti nakon Praga pokazuje da nekim strankama pregovori služe da bi se bolje pozicionirali u predizbornoj kampanji. „Buđenje“ Vlade FBiH i zahuktavanje borbe za prevlast u županijama pokazuje da je riječ o razrađenom pristupu na svim razinama.