Na poticaj direktorice za Europu pri Europskoj službi za vanjske poslove (EEAS) Angeline Eichhorst, vodeći političari iz triju naroda pokušat će deeskalirati situaciju kako bi spriječili produbljivanje krize tako što će u ponedjeljak dostaviti svoje prijedloge o rješavanju trenutačno najvažnijih prijepora, piše Večernji list BiH.
Najvažnije je pronaći način kako održati vjerodostojnost Ustavnoga suda BiH i međunarodne administracije u zemlji nakon što ih svojim odlukama nastoje osporiti vlasti Republike Srpske. Jedno od rješenja izlaska iz ove situacije jest uspostava posebnih povjerenstava kako bi se pokušalo doći do zakonskih rješenja koja će definirati ponajprije rad Ustavnoga suda BiH i uloge sudaca stranaca. Pri tome se moraju zadovoljiti naizgled nepomirljive razlike u gledanju na ovu instituciju. Srpska i hrvatska strana u BiH zagovaraju odlazak sudaca stranaca te imenovanje novoga saziva ove institucije apsolutno paritetno kako se to definiralo u državnome Predsjedništvu, Vijeću ministara, Domu naroda...
Poštujem Dayton
- Svatko od nas drukčije bi uredio BiH, ali ja poštujem Daytonski mirovni sporazum i prema njemu se i orijentiram. Mislim da smo svi svjesni svojih razlika i da trebamo uraditi što možemo u interesu BiH. Strancima nije mjesto u Ustavnom sudu ili u pravosudnim institucijama, tako da podržavam njihovo izbacivanje - rekao je Čović. Istodobno, bošnjačke stranke ne slažu se s odlaskom stranaca, a u slučaju da se to dogodi, onda zagovaraju primjenu rezultata popisa kako bi mogli imati prevlast, odnosno preglasavati Hrvate i Srbe. Ne krije to čak ni SDP-ov ministar obrane Zukan Helez, koji umjesto Bosanaca i Hercegovaca ipak inzistira na "većini" bošnjačkih sudaca, čime se zapravo na najbolji mogući način demaskira priča o građanima. - Ako strani suci odu iz Ustavnog suda, novi omjer ne može biti 3:3:3, nego popis iz 1991. ili 2013. godine, a to znači pet Bošnjaka, tri Srbina, dva Hrvata i jedan ostali. To je donja crta ispod koje se neće ići - rekao je Helez gostujući u programu televizije Hayat. Prvi korak kako bi eventualno srpske stranke zaustavile primjenu negiranja odluka Ustavnoga suda BiH mogao bi biti upravo početak rada radne skupine koja bi počela raditi na izradi novoga zakona o Ustavnome sudu BiH. To je već najavio resorni ministar pravosuđa BiH Davor Bunoza, dok bi se prijedlog zakona morao usuglasiti do početka jeseni kako bi se do kraja godine pokušalo doći do rješenja, inače se može očekivati novo eskaliranje krize. Zamjenik ministra vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković, koji je ovoga tjedna rekao kako neće pristati na bilo kakav ultimatum srpske strane, svejedno je u Budimpešti zatražio pomoć Mađarske u promjeni odluka Banje Luke. A eventualno bi u slučaju da se to dogodi, odnosno pokuša kupiti vrijeme izradom novoga zakona Banja Luka mogla privremeno zamrznuti primjenu odluka, što se događalo u više navrata do sada dok se pokušavalo doći do rješenja u sličnim krizama. Najvažniji zahtjev hrvatske strane posve sigurno je imenovanje suca Ustavnoga suda BiH te konačni početak rada na izmjenama Izbornoga zakona BiH kako bi se provele presude Europskoga suda za ljudska prava te odluke Ustavnoga suda BiH po apelaciji Bože Ljubića i kako bi se posve spriječila mogućnost nametanja nelegitimnih političkih predstavnika u Domu naroda te ponavljanje prijevara s izborom hrvatskoga člana Predsjedništva BiH glasovima bošnjačkih birača.
Rokovi kratki
Na popisu tema oko kojih čak postoji i suglasnost vladajuće grupacije iz "trojke", SNSD-a, odnosno HDZ-a BiH je i donošenje europskih zakona koji su predstavljeni ključnim za napredak zemlje prema Europskoj uniji. To su, prije svega, zakoni o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću, zatim o sudovima u BiH i sprječavanju sukoba interesa. S tim zakonima sve uključene stranke suglasne su oko smjene i imenovanja zakonitih članova Središnjeg izbornog povjerenstva s obzirom na to da je posve poništen natječaj na kojemu su morali biti izabrani članovi ove važne institucije. Očekuje se da će bošnjačka strana inzistirati na sprječavanju negiranja genocida, o čemu je zavatrilo i na sastanku vodećih stranaka u Konjicu ranije ovoga mjeseca. Ovaj trenutak posebno je važan jer bi slanje pozitivne poruke iz BiH imalo prevažan utjecaj na donošenje odluka u institucijama Europske unije, ali ponajprije na sastanku koji će se sljedećeg tjedna održati u Bruxellesu između vodećih ljudi Europske komisije s predstavnicima Vijeća ministara BiH koje predvodi predsjedateljica Borjana Krišto. Ovaj tajming za iskorak je dodatno važan zbog toga što se približavaju i izbori za Europski parlament, zbog čega europske institucije, odnosno njihovi vodeći dužnosnici, već u drugome dijelu godine neće uopće imati ambicije baviti se problemima kakva je BiH.