Uzgoj biljke aronije postaje zanimljiva i korisna zamisao u nekim krajevima. Tako je i u posuškom Viru u obitelji Miroslava Lovrića, brigadira u mirovini, inače zapovjednika Ratnog zrakoplovstva HVO-a 1993. Prije tri godine vrijedni Miroslav je sa svojom majkom Jelom, dva sina Zdravkom i Ivanom i kćeri Brankom posadio 850 sadnica aronije. U uvodu ove priče rekao je kako je teško opće stanje pravi razlog tog poteza, te odljev mladih u strane zemlje. Plantaža je zasađena na tri oranice ukupne površine 4 duluma. Tu je i izvor svježe vode koja teče i u trenucima većih suša. U plantaži je proveden sustav “kap po kap”. Naime, aronija, nazivom sibirska aronija, potječe iz Sjeverne Amerike unatoč nazivu sibirska. - To je biljka jako otporna na vanjske utjecaje i taj naziv je zaslužila kada je preživjela nuklearnu katastrofu u Černobilu 1986. Sadrži velike količine vitamina, nekoliko desetaka puta više od slične joj borovnice i sadrži izuzetno rijetki vitamin P. Životni vijek joj je oko 50 godina (ovisno o vrsti). Svi plodovi te biljke stopostotno su iskoristivi, potvrdili su u obitelji Lovrić. Od plodova prave se sokovi, pekmezi, čajevi, likeri i ta lista je jako duga. Ta je biljka u obliku grma dimenzija dva metra u promjeru. Plodovi se javljaju u obliku grozda i na jednom grozdu bude oko 15 bobica. Biljka nije jako zahtjevna za održavanje. Idealna klima za sadnju je brdsko-planinska, u području uz mnogo jutarnje rose (od Dinarskog gorja sjeverno). Nije joj potrebno mnogo vode. - Prve četiri godine aronije zahtijevaju mnogo rada oko nje poput okopavanja, a nakon toga samo je potrebno oko nje kositi. Biljka počinje rađati nakon završetka razvoja korijena koji traje do 2 do 3 godine. Već stižu pohvale za vrijednu obitelj Lovrić, a neki, posebice stariji, pa tako i Pava i Jela, potvrđuju kako im je aronija promijenila život nabolje. Obitelj Lovrić zadovoljna je ulaganjem u aronije, posebno potražnjom za proizvodima. U planu je osnivanje obiteljskog poduzetništva i proširivanje proizvodnje i ponude.
Posušje