Unatoč posljedicama koronavirusa, ekonomija BiH blago se oporavila u četvrtom tromjesečju prošle godine, navedeno je u dijelu ekonomskog izvješća Europske komisije o zemljama u procesu proširenja koji se odnosi na BiH. Oni navode da je u tom razdoblju zbog skoka potrošnje i izvoza došlo do ekonomskog rasta od 3,9% u odnosu na prethodno tromjesečje, ali i zbog loših ekonomskih pokazatelja u prvoj polovini godine, piše Večernji list BiH.
Otežan položaj radnika
U listopadu je, u odnosu na isto razdoblje 2019., registrirano 13.000 više nezaposlenih, a u drugom tromjesečju realna nezaposlenost iznosila je 16% u odnosu na 15,7% godinu prije. “Nezaposlenost mladih je dvostruko veća od ukupne stope i iznosi 38,6%”, kažu. Trenutačni deficit povećan je za 3,8% u razdoblju od prethodna četiri tromjesečja zaključno s rujnom, a glavni čimbenici su, kako je naglašeno, smanjeni prihodi od uslužnih sektora, poput turizma. Što se tiče stranih investicija, istaknuto je da su ostale na razini od 1,2% te da se u najvećoj mjeri odnose na reinvestiranu dobit. Više od polovine novih zaduženja su denominirana u domaćoj valuti. Spomenutih 13.000 nezaposlenih ogromna je brojka za državu koja se ionako godinama bori s nezaposlenošću, međutim, stvarne brojke onih koji su ostali bez posla mnogo su veće. Poznato je da već desetljećima u BiH ogroman broj ljudi radi “na crno”. Mnogo je onih koji pristaju na rad u neformalnom sektoru da bi barem imali kakvu-takvu zaradu. Statistički pokazatelji u BiH, još od prije pandemije, pokazuju da svaki treći zaposlenik radi “na crno”, odnosno više je od 240.000 zaposlenih koji nisu prijavljeni na obvezno osiguranje. Upravo ova kategorija najveća je žrtva ekonomskih posljedica pandemije. - Kriza uslijed COVID-19 negativno je utjecala na uvjete rada i isplate za zaposlenu populaciju, pa tako 6% nastavlja raditi istim ili većim intenzitetom, ali sa smanjenom plaćom. Njih 4% bilo je prisiljeno uzeti plaćenu odsutnost, 1% neplaćenu, dok je rad od kuće u potpunosti bio moguć za 13% zaposlenih – pokazalo je istraživanje UNICEF-a.
Šute i trpe
Ranka Mišić, predsjednica Saveza sindikata RS-a, za Srpskainfo ocjenjuje da je pandemija pokazala sve ono što smo “svi znali” kad su u pitanju prava radnika. Prije svega u realnom sektoru. – Činjenica je da je u pandemiji prvo isplivalo na površinu to da su radnici koji nisu prijavljeni, oni koji su radili “na crno”, prvi platili ceh COVID-a. Time je potvrđeno ono što smo govorili, da postoji značajan broj radnika koji rade kod poslodavaca, a nisu prijavljeni. Nama se obraćao značajan broj takvih radnika, koji su pitali gdje je njihova najniža plaća, odnosno zašto njima država ne isplati najnižu plaću. No, takvih radnika nema u sustavu i oni ne postoje, nemaju porezni broj iako su radili – objašnjava. Zanimljivo je da su, kako ističe, prvi zakukali poslodavci, a ne radnici. – Svjedoci smo stalne priče kako im je ugrožena proizvodnja, dobit, pada im gospodarska aktivnost. To je točno. Ali pritom su na solidarnost pozivani radnici, a ne poslodavci. Nisam prepoznala tu solidarnost poslodavaca prema radnicima – kazala je Mišić.•